TREĆI SMER

SRBIJA PRVA U SVETU

6.046 pregleda
Šajkačka pamet (Vikipedija)

stanko-stojiljkovic

Stanko Stojiljković

Ko to kaže, to laže Srbija je mala. Nije mala, nije mala prva je u svetu u visokom obrazovanju. Otkuda sada to? Na osnovu izveštaja „Univerzitas 21”, sačinjenog na Univerzitetu Melburn (Australija), koji sedmu godinu zaredom sastavlja listu.

Kako može biti u isti mah i 42. i prva?
Može, ako se u razmatranje uzme koliko neko
novca izdvaja za visokoškolsko obrazovanje.

Vreme je da budemo iskreni i otkrijemo vam malu-veliku tajnu. Kad pogledate razvrstavanje visokoškolskih ustanova iz celog sveta, i sami ćete uočiti da je naša zemlja tek na 42. mestu, za tri slabije nego lane, a i dalje ispred tri članice Evropske unije – Rumunije, Bugarske i Hrvatske.
Kako može biti u isti mah i 42. i prva? Može, ako se u razmatranje uzme koliko neko novca izdvaja za visokoškolsko obrazovanje. Dakle, dinar na dinar (iako u izvornom obliku piše funta na funtu), ispostavi se da je Srbija, srazmerno ulaganju, pretekla kudikamo bogatije i naprednije države na našoj planeti.

Ne podseća li to na svojevrsni perpetuum
mobile: ne troši energiju, a kreće se! Koja
još grana društvene ili privredne
delatnosti u nas može da se pohvali
toliko visokim dometom?

Zamislite, prošle godine bila je druga, a sada prva. Prema tom merilu, istisnula je Veliku Britaniju na stepenicu niže.

Ne podseća li to na svojevrsni perpetuum mobile: ne troši energiju, a kreće se! Koja još grana društvene ili privredne delatnosti u nas može da se pohvali toliko visokim dometom? Ne mučite se da to dokučite, odgovor je – nijedna. I slovima, i brojevima, ali kako matematički označiti nijedan?

I ne samo to: već nekoliko godina ukupan zbir para koji se utroši na nauku i vioko obrazovanje ostaje nepromenjen, a inflacija raste li raste. Svejedno da li jednocifrenim ili dvocifrenim postotkom. Opet ste u čudu?

Niste usamljeni, minule godine je čuvena „Tajmsova lista visokog obrazovanja” najavila Srbiju kao buduću zvezdu, jednu od sedam zemalja čiji akronim glasi „Taktiks” (Tajland, Argentina, Čile, Turska, Iran, Kolumbija i Srbija – Thailand, Argentina, Chile, Turkey, Iran, Colombia and Serbia). Uvažavaju se izdvajanja po stanovniku, broj upisanih visokoškolaca i porast, zbir naučnih članaka i citiranje u pojedinim područjima.

Ima li nade da bude bolje? Kako da ne,
ukoliko se ukine ma kakvo davanje novca
za nauku i visoko obrazovanje. U trećem
smeru je to sasvim izvodljivo. E tada bi
Srbija zanavek ostala bez premca!

Pogledate li prema godišnjem iznosu potrošenog novca, Srbija je prva, a prate je Velika Britanije (lane prva), Južna Afrika, Danska, Švedska, Finska, Novi Zeland, Portugalija, Izrael i Australija. Ali u stvarnom životu, do maločas smo boravili u predelima prividne ili virtuelne stvarnosti, SAD predvode Švajcarsku, Veliku Britaniju, Dansku, Švedsku, Singapur, Kanadu, Holandiju, Finsku i Australiju.

Ima li nade da bude bolje? Kako da ne, ukoliko se ukine ma kakvo davanje novca za nauku i visoko obrazovanje. U trećem smeru je to sasvim izvodljivo. E tada bi Srbija zanavek ostala bez premca!

O autoru

Stanko Stojiljković

5 komentara

  • Odličan – Stankov apsolutni paradoks-
    OBJAŠNJENJE:
    Stvari prepuštene same sebi, kreću se od loših ka gorim.
    Međutim – Stankov apsolutni paradoks – govori nešto drugo.
    Za nas važi obrnut princip entropije . ŠTO GORE TO BOLJE.

  • Šta je preostalo osim da se gorepotpisani, zbog tačnosti, nalčice pokaje, iako „princip je isti, sve su ostalo nijanse“ (Đorđe Balašević). Eto kaje se, podsećajući da je kratak osvrt koji slavi vrhunski prodor srpskog znanja manje-više literarno obojen. Pozivanje na činjenice poslužilo je, dakle, da se metaforički ukaže na skromna ulaganja u istraživanje i obrazovanje koja se, za divno čudo, umnožavaju u međunarodnim uspesima. Srbija je 2016. bila druga, lane prva, a ove godine treća u svetu, ako se samerava iznosom novca koji država izdvaja. Ali čemu naknadna tumačenja, ako pametnima nije sasvim jasno.

    • Stanko, tvoj grafički portret iz prošlih vremena je delo našeg poznatog grafičara Jugoslava Vlahovića iz vremena starog dobrog NIN-a, ako se ne varam?!
      Drigo,ne znam šta se dogodi sa mojim komentarom od juče, gde se izgubi : )
      Čudni su Gospodnji putavi.

  • Poštovani Stanko,

    pre svega želim da Vam se zahvalim na energiji i trudu koji ulažete za razvoj i popularizaciju nauke u Srbiji. Članci su vam veoma zanimljivi i pristupačni većini građana, bez obzira na nivo stručnosti koje posedujemo.

    Jednu zamerku koju moram da Vam uputim odnosi se na grafički prikaz naše države… bilo mi je neverovatno da to zapazim na mestu koje predstavlja centar nauke naše Srbije.

    Nadam se da je ovo pre svega tehnička greška i da će svi čitaoci iz naše južne pokrajne Kosova i Metohije to tako i shvatiti.

    Poštovanje.

  • Izvinite gospodine Mališiću, verovatno je u pitanju previd jer sam video i Kosovo i Metohiju na tom prikazu, skinutom s Vikipedije. Nakraj pameti mi nije da ja osakaćujem Srbiju, naprotiv. Nadam se da ćete prihvatiti moje objašnjenje. Stanko Stojiljković

Ostavite komentar