RAZGOVORNIK

SRPSKA NAUKA IZ DVE KASE

887 pregleda

„Opšti stav u naučnoj zajednici je da nam je potreban drugačiji način finansiranja naučnih istraživanja, i to bi trebalo da postignemo donošenjem novog zakona o naučnoistraživačkoj delatnosti i zakona o fondu za nauku”, ističe prof. dr Vladimir Popović, državni sekretar za nauku u Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Srbije.

Kako je najavio ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Mladen Šarčević na jesen se očekuje usvajanje dva zakona iz oblasti nauke. Reč je o zakonu o naučnoistraživačkoj delatnosti, sa modelima finansiranja, i o zakonu o fondu za nauku. Izrada ovih zakona je pri kraju. O tome šta je cilj donošenja ovih zakona i šta se njima želi postići, u intervjuu listu„Politika” govorio je prof. dr Vladimir Popović,državni sekretar u resornom ministarstvu, zadužen za nauku.

„Rekao bih samo to da je ukupan budžet za
nauku u 2018. godini, u odnosu na 2017, povećan
za 15,2 odsto. Vlada Srbije će ovakav trend ulaganja
u nauku nastaviti i u narednim
godinama, a već sad mogu da kažem da se za
fond za nauku očekuju znatna dodatna
sredstva u 2019. godini.”

„Opšti stav u naučnoj zajednici je da nam je potreban drugačiji način finansiranja naučnih istraživanja, i to bi trebalo da postignemo donošenjem novog zakona o naučnoistraživačkoj delatnosti i zakona o fondu za nauku. Sigurni smo da ćemo zajedno s partnerima iz naučne zajednice (kroz Radnu grupu za izradu zakona, ali i tokom javne rasprave), definisati najoptimalnija rešenja. Važeći zakon je donet 2005. godine, a stanje i okolnosti u društvu u međuvremenu su se znatno izmenili. Najvažnije novine koje donose ovi propisi su uvođenje kombinovanog institucionalno-projektnog finansiranja, kao i formiranje fonda za nauku, koji će nesumnjivo biti izuzetno važna sistemska promena. Naime, projektni pozivi će se finansirati kroz ovaj fond, koji će u početnoj fazi dobijati sredstva iz budžeta, ali cilj nam je da se puni i novcem iz privatnog sektora”, istakao je prof. Popović.

U čijoj je nadležnosti finansiranje naučnih projekata sada?
Finansiranje je u nadležnosti Ministarstva, čija će uloga u tom domenu, formiranjem fonda za nauku, biti redefinisana. Ministarstvo bi se bavilo politikom u oblasti naučnih istraživanja, kao i institucionalnim finansiranjem kojim će biti obezbeđena stabilnost rada naučnih ustanova i samih istraživača. Treba reći i to da je osnovna plata istraživača do sada zavisila isključivo od toga da li imaju projekat ili ne, što ih je, u odnosu na mnoge druge, dovodilo u neravnopravan položaj. Inače, trenutno sa razdela nauke finansiramo oko 12.000 istraživača.

Ko će rukovoditi fondom za nauku?
Za to je predviđen naučni savet, kao najviše stručno i savetodavno telo. Programi fonda moraće da budu dovoljno raznovrsni da bi odgovorili na različite društvene izazove. U okviru svakog programa projekti će se realizovati na osnovu javnih poziva. Predviđeno je da projekti budu: dugoročni (do šest godina), srednjoročni (od dve do četiri godine) i kratkoročni (do jedne godine). Kriterijumi za vrednovanje projekata su: izvrsnost (ocena inovativnosti i izvrsnosti ideje), uticaj (ocena potencijala projekta za rešavanje izazova u okviru datog poziva) i realizacija (ocena tima i kapaciteta za uspešnu realizaciju projekta). Predviđeno je da fond obavlja sve poslove u vezi s projektima – od raspisivanja konkursa, do praćenja rada na projektima i njihovog vrednovanja.

Slični fondovi postoje u drugim zemljama?
Sve države koje su iole uspešne u nauci imaju fondove za nauku. Mi smo se u formiranju koncepta našeg fonda rukovodili iskustvima uspešnih fondova u okruženju, ali pre svega iskustvima Evropske komisije i njenog programa Horizont 2020. Način upravlja fondom takođe će biti kompatibilan s najboljim iskustvima iz drugih država, ali će uzeti u obzir i specifičnosti našeg naučnog sistema.


Državni sekretar za nauku Srbije

Svaka reforma podrazumeva i izvesnu finansijsku podršku. Da li se ona i ovde može očekivati?
Rekao bih samo to da je ukupan budžet za nauku u 2018. godini, u odnosu na 2017, povećan za 15,2 odsto. Vlada Srbije će ovakav trend ulaganja u nauku nastaviti i u narednim godinama, a već sad mogu da kažem da se za fond za nauku očekuju znatna dodatna sredstva u 2019. godini. Sredstva iz budžeta koja se plasiraju preko Fonda za inovacionu delatnost takođe se povećavaju. U ovoj godini reč je o iznosu od oko milijardu dinara, što je skoro duplo više nego u 2017. I ta sredstva su direktno iz budžeta Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja. Sredstva se izdvajaju za različite programe, recimo za program ranog razvoja, za sufinansiranje inovacija, zatim za program saradnje nauke i privrede, transfera tehnologija, za inovacione vaučere itd.

Ministarstvo prosvete u martu je objavilo i Poziv talentovanim mladim istraživačima – studentima doktorskih studija za učešće u naučnoistraživačkim projektima u tekućem ciklusu istraživanja?
Poziv je upućen posle punih osam godina jer sličnih poziva u ovom periodu nije bilo. Pritom su postavljena i dva dodatna kriterijuma: da kandidat ima najviše 30 godina, odnosno da je rođen 1988. godine ili kasnije, i da ima ukupnu prosečnu ocenu najmanje devet na prethodnim nivoima studija. Cilj ovakvog načina definisanja uslova je postizanje izvrsnosti, odnosno da se u sistem finansiranja uključe najbolji mladi istraživači. Ovim pozivom Vlada Republike Srbije i resorno ministarstvo šalju jasnu poruku da za najbolje mlade istraživače ima mesta u našoj naučnoj zajednici, da želimo da ostanu ovde i da postižu zapažene rezultate.

Do sada je, po ovom pozivu, u projekte koje finansira Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, uključeno više od 750 novih istraživača, a proces uključivanja, zbog složene procedure izbora u zvanja, i dalje je u toku. Želimo da pokažemo i da za naše naučnike koji su doktorirali na inostranim univerzitetima ima mesta u naučnoj zajednici. Njih 20 je u poslednjih nekoliko meseci i uključeno u tekući projektni ciklus. Taj poziv je stalno otvoren. Ima naših ljudi koji žele da se vrate, oni nisu tako brojni, ali baš zbog toga im moramo to obezbediti.
Svi ovde pomenuti koraci koje vlada i ministarstvo preduzimaju jasno govore da nam je cilj da obezbedimo sigurnu budućnost srpske nauke. Verujemo i da smo zahvaljujući tome što nismo sprovodili ishitrene reforme uspeli da sačuvamo kapacitet naše naučne zajednice, koja je izuzetno kvalitetna. To nije samo naše mišljenje, već i mnogih svetskih eksperata – kaže na kraju razgovora za „Politiku” dr Vladimir Popović.

(Branislav Radivojša, Politika)

O autoru

Stanko Stojiljković

Ostavite komentar