MEĐU IZMEĐU

SRPSKI, A SVETSKI ARHEOLOZI

638 pregleda
Neolitski kostur (Tinkstok)

Rezultati studije donose sasvim nove, a ponegde i iznenađujuće zaključke o poreklu evropskog stanovništva, a podaci sa lokaliteta Lepenski Vir, Vlasac, Ajmana ključni su za razumevanje mehanizama najstarijih genetskih mešanja između lovačko – sakupljačkih starosedelaca i novopridošlih farmera.

Arheolozi iz Srbije Andrej Starović, Dušan Borić i Dragana Antonović su među 117 istraživača koji su došli do novih saznanja o DNK-a i genomima drevnih populacija, iznetim u studiji The Genomic History of Southeastern Europe koja je objavljena u novom broju londonskog časopisa „Najčer” (Nature).

Andrej Starović (Matija Koković)

Sa tolikim brojem istraživača, autora i učešćem više od 80 institucija, ovaj rad, kako ističu iz Narodnog muzeja u Beogradu, spada među dva najveća poduhvata ove vrste ikada.

Ovo nije samo veliki uspeh naše
arheologije, već prvenstveno vest
o izuzetno značajnoj studiji DNK i
genoma drevnih populacija Evrope.

Andrej Starović je viši kustos Narodnog muzeja u Beogradu koji je radio na antropološkim nalazima sa lokaliteta Starčevo i Saraoci-Jezava, kod Smedereva, Dušan Borić radi na Kolumbija univerziteta u Njujorku, a Dragana Antonović u Arheološkom institutu u Beogradu.

Dušan Borić (Kolumbija)

Ovo nije samo veliki uspeh naše arheologije, već prvenstveno vest o izuzetno značajnoj studiji DNK i genoma drevnih populacija Evrope, koja je do dana objavljivanja privukla ogromnu pažnju svetske stručne javnosti, stoji u saopštenju Narodnog muzeja.

Rezultati studije donose sasvim nove, a ponegde i iznenađujuće zaključke o poreklu evropskog stanovništva, a podaci sa lokaliteta Lepenski Vir, Vlasac, Ajmana ključni su za razumevanje mehanizama najstarijih genetskih mešanja između lovačko – sakupljačkih starosedelaca i novopridošlih farmera.

Dragana Antonivić (Vikipedija)

Kompleksna naučna studija obuhvata originalne rezultate o genomima 225 drevnih ljudi koji su živeli skoro do kraja poslednjeg milenijuma stare ere.

Upravo na važnim nalazištima srpskog Podunavlja (Lepenski vir, Padina, Vlasac), neolitske pridošlice se mešaju sa starosedeocima.

Teritoriju Evrope naseljavali su veoma dugo lovci i sakupljači, sve do sredine sedmog milenijuma stare ere. U to vreme, najpre na prostor Balkana i Podunavlja, pristižu sasvim nove populacije iz Anadolije.

Oni žive i izgledaju sasvim drugačije – poznaju poljoprivredu i imaju prve žitarice, a sa sobom dovode i stoku – ovce, koze i goveče. Upravo na važnim nalazištima srpskog Podunavlja (Lepenski vir, Padina, Vlasac), neolitske pridošlice se mešaju sa starosedeocima. Studija objavljena u časopisu „Najčer” nudi prve podatke o DNK i genomima drevnih ljudi iz praistorije na teritoriji Srbije.

Pored važnih odgovora značajnih za širi kontekst neolitizacije Evrope, oni daju i dragocene informacije o izgledu, navikama i ishrani praistorijskih ljudi, čije se skeletni ostaci otkrivaju, ističu iz Narodnog muzeja u Beogradu.

(Izvor Tanjug)

O autoru

Stanko Stojiljković

Ostavite komentar