SKLAPANJE PAMĆENJA

STARIJA MILION GODINA

305 pregleda
Gospođa Ples (Wikipedia)

Fosil australopitekusa iz Južne Afrike je, čak, drevniji i od čuvene Lusi.

Više fosila australopitekusa pronađeno je u pećinskom sistemu Sterkfontein u Južnoj Africi nego bilo gde drugde. Sada novo datovanje pomoću retkih izotopa otkriva da su slojevi, i fosili australopiteka koji su sačuvani u njima, oko milion godina stariji nego što se ranije mislilo. Prema novim rezultatima, oni su stari oko 3,4 miliona godina umesto samo oko 2 do 2,6 miliona godina. To znači da su praljudi Sterkfonteina stari koliko i predstavnici australopitekusa iz istočne Afrike i čak stariji od čuvene Lusi (Australopitecus afarensis). Ovo takođe baca novo svetlo na evoluciju ove predljudske vrste i njihovih naslednika iz roda Homo.

Ovo datovanje je značajno jer ukazuje na to da centar evolucije ljudi nije bila samo istočna, već i Južna Afrika. Odnosno, da su Australopithecus africanus u Južnoj Africi i Australopithecus afarensis u istočnoj Africi bili savremenici.

Pećina Sterkfontein je deo Uneskove Svetske baštine Kolevke čovečanstva” u Južnoj Africi. To je nekoliko pećina u kojima su pronađeni jedinstveni fosili ranih ljudi. Prvi skelet odraslog australopitekusa otkriven je u Sterkfonteinu 1936. godine. Od tada do danas naučnici su pronašli stotine drugih primeraka australopitekusa. Uključujući poznate primerke Australopitecus africanus-a poput gospođe Ples” ili Malo stopalo”. Australopitekus Malo stopalo” je najkompletniji skelet do danas nađen u jednoj od komora pećine Sterkofontein.Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu PNAS.

„Više fosila australopitekusa nalazi se u Sterkfonteinu nego bilo gde drugde u svetu”, kaže glavni autor studije Deril Grejndžer sa Univerziteta Perdju u SAD. Ali teško ih je tačno datovati.” Prethodni pokušaji datovanje bili su zasnovani na ostacima životinjskih kostiju pronađenih u neposrednoj blizini fosila. Otkrili su veoma različite podatke o starosti od jednog do četiri miliona godina.

Međutim, datovanje krečnjačkih naslaga i stalaktita metodom uranijum-olovom iz komore „Pripadnik 4”, najbogatije fosilima, rezultiralo je starošću od samo 2 do 2,65 miliona godina. To bi značilo da su ovi predstavnici australopitekusa živeli u Južnoj Africi u isto vreme kada i prvi predstavnici roda Homo. Grejndžer i njegov tim su stoga sumnjali da i životinjske kosti i naslage krečnjaka ne odražavaju starost fosila, već su se kasnije nakupile u pećinskoj komori.

The skeleton of Little Foot is seen in Sterkfontein, South Africa, in this undated handout photo, obtained by Reuters on March 1, 2021. RJ Clarke/Handout via REUTERS ATTENTION EDITORS – THIS IMAGE HAS BEEN SUPPLIED BY A THIRD PARTY. NO RESALES. NO ARCHIVES. MANDATORY CREDIT

„Malo stopalo” (RJ Clarke/Reuters)

Za svoje istraživanje naučnici su koristili novu metodu datovanja (cosmogenic nuclide dating). Oni su analizirali kamene spojeve fosila zbog njihovog sadržaja određenih retkih izotopa. Ovi takozvani kosmogeni nuklidi, aluminijum-26 i berilijum-10 ,nastaju u mineralnom kvarcu koji formira stene sve dok je izložen visokoenergetskom kosmičkom zračenju na površiniZzemlje. „Kako su ove stene upale u pećinu s fosilima, počele su da se radioaktivno raspadaju”, objašnjava Grejndžer. Sadržaj ovih izotopa otkriva koliko dugo su stene koje okružuju fosile bile prekrivene naslagama iznad njih. „Ovom metodom možemo preciznije odrediti praljude i njihove srodnike tačnom vremenskom periodu.”

Za komoru Pripadnik 4” Sterkfontejna i fosile australopitekusa pronađene u njoj, novo datovanje je otkrilo: Pećina i njen sadržaj stari su oko 3,41 milion godina, oko milion godina su stariji nego što se ranije mislilo”.

Lusi (H. Lorren Au Jr/ZUMA Press/Corbis)

Pomoću nove metode datovanja pomerena je starost jednog od najpoznatijih fosila u Južnoj Africi – gospođe Ples” za milion godina. Reč je o Australopithecus africanus-u čija se kompletna lobanja samo očuvala. Fosilnu lobanju su 1947. godine otkrili Robert Brum i Džon Robinson u Sterkfonteinu. Lobanja je dobila nadimak „gospođa Ples”, jer se prvobitno smatralo da je to odrasla ženka iz roda Plesianthropus. Kasnije je odlučeno da je lobanja zapravo bila jedinka Australopithecus africanus-a, a postoji i debata o tome da li je reč o ženskoj ili muškoj lobanji.

Ovo datovanje je značajno jer ukazuje na to da centar evolucije ljudi nije bila samo istočna, već i Južna Afrika. Odnosno, da su Australopithecus africanus u Južnoj Africi i Australopithecus afarensis u istočnoj Africi bili savremenici.

(Izvor Sve o aheologiji)

O autoru

administrator

Ostavite komentar