PANDORINA KUTIJA

SUPERPRENOSIOCI KORONE

255 pregleda

U crkvama, na krstarenjima, pa čak i u Beloj kući, masovni događaji na kojima se mogu razboleti desetine pa i stotine ljudi, pokazuju potencijal koronavirusa da zarazi u dramatičnim naletima.

Stručnjaci kažu da su ta velika žarišta više od ekstremnih rubnih događaja – radi se pre o verovatnom glavnom motoru prenosa virusa u epidemiji.A razumeti gde se, kako i kada događaju, moglo bi pomoći u obuzdavanju širenja virusa u razdoblju do raširene primene vakcina.

Naučnici sve odlučnije ukazuju da se koronavirus SARS-CoV-2 ne širi ravnomerno populacijom, nego se širi ekstremno, obrascem gotovo kao sve ili ništa”.Mnoge studije sada sugerišu da većina ljudi s bolešću kovid-19 jedva prenese nekome virus, no kad se zaraza dogodi, može biti eksplozivna i dati moćni zamah epidemiji.Tada virus može zaraziti 10, 20, 50 ili čak i više ljudi”, kaže Bendžamin Althaus iz Instituta za modele bolesti sa Univerziteta Vašington.


Bendžamin Althaus (
ResearchGate)

To odgovara epidemiološkom pravilu 80/20” u kojem 80 odsto slučajeva potiče od samo 20 posto ukupnog broja zaraženih.Althaus kaže da je koronavirus možda i ekstremniji, uz 90 posto slučajeva obolelih od možda samo 10 posto prenosilaca virusa.Taj obrazac prenosa je poput bacanja šibica na gomilu iverja”, kaže on za AFP.Bacite jednu šibicu i ne zapali se. Bacite drugu šibicu, ne zapali se. Bacite treću i bukne plamen. Za SARS-CoV-2 to znači da mu je teško zauzeti neki novi prostor, no jednom kad to učini, može se brzo i daleko proširiti.”

Politička okupljanja, poslovni skupovi i sportski događaji su delovali kao inkubatori zaraze, no ti izzvikani događaji mogli bi biti tek vrh sante leda. Američka studija temeljena na jednoj od najvećih svjetskih operacija praćenja kontakata i objavljena u septembru u časopisu Science utvrdila je da superširioci dominiraju” u prenosu.

Događaji opisani kao superširenje osvojili su naslovnice i zauzeli veliki prostor u pričama o razvoju pandemije.

Diamond Princess

U februaru brod Diamond Princess i njegovih 4.000 putnika proveli su sedmice u karantinu u luci u Japanu dok je broj zaraženih rastao dostigavši 700. Istog je meseca 61-godišnja žena, poznata kao pacijent 31”, prisustvovala misama u hrišćanskoj crkvi u južnokorejskom gradu Daeguu. Korejski centar za kontrolu i prevenciju bolesti povezao ju je s više od 5.000 zaraženih u toj verskoj zajednici. Nedavno se virus probio u Belu kuću, uorkos nizu mera koje je to trebalo da spreče.

Politička okupljanja, poslovni skupovi i sportski događaji su delovali kao inkubatori zaraze, no ti izzvikani događaji mogli bi biti tek vrh sante leda.Američka studija temeljena na jednoj od najvećih svjetskih operacija praćenja kontakata i objavljena u septembru u časopisu Science utvrdila je da superširioci dominiraju” u prenosu.

Analizirajući podatke prva četiri meseca pandemije u državama Tamil Nadu i Andra Pradeš u Indiji, autori su utvrdili da je samo osam odsto zaraženih bilo odgovorno za 60 posto novih slučajeva bolesti, a da 71 posto zaraženih nije nikome od svojih kontakata prenelo virus.Možda to ne bi trebalo biti iznenađenje.

„Superširenje” glavno

Marija Fan Kerkhov, stručnjakinja za zarazne bolesti u Svetskoj zdravstvenoj organizaciji, tvitovala je u oktobru da je superširenje”glavno obeležje koronavirusa.Ta pojava uočena je kod mnogih zaraznih bolesti.Jedna od najpoznatijih superširiteljica bila je Meri Malon, kuvarica u Njujorku početkom devedesetih koja je prva evidentirana prenositeljica tifusa u SAD.Prenela je bolest desecima ljudi i dobila nadimak Tifusna Meri” zbogčega je godinama bila zatvorena.

Isti se obrazac vidi i kod ospica, velikih boginja, ebole, a i kod drugih koronavirusa koji izazivaju SARS i MERS. Na početku epidemije mnogo se pažnje posvetilo temeljnom reprodukcionom broju virusa SARS-CoV-2, koji pomaže u izračunavljnju brzine širenja bolesti uzimanjem u obzir broja ljudi koji zarazi neka osoba.No posmatranje samo kroz tu prizmu ne otkriva čitavu priču, kaže Althaus. Na primer, ebola, SARS-CoV-2i grip imaju vrednost R između dva i tri.

No dok ljudi oboleli od gripa obično zaraze dve do tri osobe, obrazac prenosa ebole i koronavirusa je drukčiji i većina neće zaraziti druge, a neki će zaraziti desetine ljudi.Stoga se druga vrednost, K”, koristi da bi se procenilo to skokovito ponašanje, kaže Akira Endo, naučnik u Londonskoj školi za higijenu i tropske bolesti. Njegov model ponašanja virusa SARS-CoV-2, objavljen uOpen Research-u, pokazuje upravo takvo eksplozivno ponašanje.

Ne zna se ima li s tim veze broj virusa koji nosi određena osoba, ali ono što znamo jeste da ljudi mogu prenositi SARS-CoV-2, a da nemaju simptome i da se taj virus može munjevito širiti na loše provetravanim mestima s mnogo ljudi, posebno onih koji govore, viču ili pevaju.

Ono što je ukazivalo na takav obrazac širenja bilo je da su jedne zemlje prijavile veliki broj uvezenih slučajeva bez stalne lokalne transmisije, a druge su izvestile o velikim žarištima s tek nekoliko uvezenih slučajeva. Naučnik Feliks Vong iz Masačusetskog instituta za tehnologiju kaže da, čak, ni vrednost K ne daje punu sliku.Njegovo istraživanje poznatih događaja – superširenja koronavirusa, čiji su rezultati objavljeni u časopisu PNAS, utvrdilo je da su se događali češće nego što se to moglo predvideti tradicionalnim epidemiološkim modelima.I zašto se superširenje događa?


(
Pixabay)

Ne zna se ima li s tim veze broj virusa koji nosi određena osoba, ali ono što znamo jeste da ljudi mogu prenositi SARS-CoV-2, a da nemaju simptome i da se taj virus može munjevito širiti na loše provetravanim mestima s mnogo ljudi, posebno onih koji govore, viču ili pevaju.To je možda razlog zbog kojeg je istraživanjem objavljenim ovog meseca u časopisu Nature utvrđeno da na restorane, teretane i kafiće otpada najviše infekcija kovidom-19 u SAD.

Koristeći podatke o mobilnim telefonima 98 miliona ljudi, naučnici su utvrdili da je oko 10 posto mesta bilo povezano s više od 80 odsto slučajeva kovida-19.Stoga eksperti upozoravaju da se treba koncentrisati na takva mesta i tu smanjiti mogućnost širenja virusa na veliki broj ljudi. Vong kaže da bi se prenos brzo smanjio kada bi svakog pojedinca ograničili na deset kontakata.

Takvo ponašanje virusa otvara još jednu mogućnost – umesto da se traga za kontaktima osobe koja se zarazila da bi se sprečilo dalje širenje virusa, trebalo bi tragati unatrag i pronaći superprenosioca, kaže Vong.I Japan i Južna Koreja koristili su tu metodu kojoj se, uz druge epidemiološke mere, pripisuje uspeh u borbi tih zemalja protiv virusa.

(Izvor Indeks)

O autoru

administrator

Ostavite komentar