DIGITALNI DOMOROCI

SVAKO JUTRO ALGORITAM

239 pregleda

Dakle, to je proces koji računar koristi da bi ulazne podatke pretvorio u izlazne – jednostavan koncept što nam omogućava korišćenje bezbroj uređaja.

Svet računarstva pun je nekih novih, aktuelnih reči: veštačka inteligencija, superračunari, mašinsko učenje, kvantni računari. Ipak, među njima se jedna posebno ističe – algoritam.U najopštijem smislu, to je niz uputstava koji govori računaru kako da skup činjenica o stvarnom svetu pretvori u korisnu informaciju. Ove činjenice predstavljaju podatke, a korisna informacija može biti neko saznanje za ljude, za računar niz naredbi, ili ulazne vrednosti za neki drugi algoritam.

Postoje algoritmi za rešavanje najrazličitijih problema, od sortiranja niza brojeva, preko pronalaženja najkraćeg puta između dve tačke na mapi, do prikazivanja informacije na ekranu.Da bismo što jasnije razumeli način funkcionisanja algoritma, najlakše je krenuti od, recimo, izbora šta ćemo obući pre odlaska na posao. Većina ljudi to radi bez razmišljanja, ali ako bismo pokušali ovaj proces da razložimo tako da ga objasnimo petogodišnjaku, dobili bismo niz uputstava koji bi predstavljao „algoritam za oblačenje.

Ulazne vrednosti

Ulazne vrednosti za računar predstavljaju informacije koje mu trebaju za donošenje odluka. Kada se oblačite ujutru, koje su vam informacije potrebne? Pre svega, bilo bi poželjno da znate koja odeća vam stoji na raspolaganju. Onda bi bilo dobro razmotriti koja je temperatura, vremenska prognoza ili godišnje doba, pa na kraju uračunati i neke lične afinitete.Sve se ovo može predstaviti u obliku podataka, skupa brojeva i jednostavnih reči. Na primer, temperatura se može predstaviti brojem, a vremenska prognoza jednom rečju, na primer, „kišovito” ili „sunčano.

Obrada podataka

Sada dolazimo do glavnog dela algoritma – izračunavanje. Izračunavanja u okviru algoritma podrazumevaju aritmetičke operacije, donošenje odluka i ponavljanje akcija. Kako bi ovo izgledalo u slučaju oblačenja? Odluke se donose nekakvom matematičkom obradom naših ulaznih vrednosti. Od temperature će zavisiti da li ćete obući jaknu, a od vremenske prognoze će zavisiti koja će to jakna biti.

Ovaj deo našeg algoritma za oblačenje bi u računaru možda izgledao ovako: „Ako je manje od 15 stepeni i pada kiša, obuci kišni mantil i majicu na duge rukave ispod. Svaki komad odeće koji smo odabrali moramo i da obučemo. Ovde bismo se poslužili ponavljanjem akcija: na svaki odabrani komad odeće bismo primenili akciju „obuci.

Izlazne vrednosti

Na samom kraju algoritma, moramo nekako da izrazimo odgovor koji smo dobili. Za računar su najčešće i ulazne i izlazne vrednosti podaci. Ovo nam omogućava da nanižemo više algoritama jedan za drugim, da bismo dobili neki kompleksniji algoritam. Izlazna vrednost može biti i neka akcija, na primer ispis reči na ekran, reprodukcija zvučnog signala, ili neki drugi oblik komunikacije.

„Izlazna vrednost našeg algoritma za oblačenje ste vi, spremni da se suočite sa vremenskim prilikama napolju. Možda čak i odlučite da se pohvalite svojim stilom na Instagramu.


Na kraju obučeni

Mašinsko učenje

Ipak, neki problemi su suviše kompleksni da bismo mogli da ih rešimo nizom uputstava. Posebna strategija kojom se ovakvi problemi rešavaju naziva se mašinsko učenje. Algoritmi mašinskog učenja za učenje koriste veliku količinu primera i odluka donesenih u prošlosti. Najčešće primene ovakvih algoritama su sistemi za preporuke ili predviđanje.

U našem primeru sa oblačenjem, algoritam mašinskog učenja bi upamtio sve odevne kombinacije koje ste birali u prošlosti, koliko vam je u njima bilo udobno i koliko ste bili zadovoljni njima, pa bi na osnovu toga birao sve bolje i bolje odevne kombinacije.

Dakle, algoritam je proces koji računar koristi da bi ulazne podatke pretvorio u izlazne – jednostavan koncept koji nam omogućava korišćenje bezbroj uređaja.

Sledeći put kada proverite elektronsku poštu ili uzmete telefon u ruke, zapitajte se koji to sijaset malih algoritama se odvija u pozadini, savetuje profesor Džori Deni, pisac ovog članka na portalu Konverzejšn.

(Izvor RTS)

O autoru

administrator

Ostavite komentar