TESLIANUM

TAJANSTVENA KNJIGA

4.073 pregleda

Čije delo u rukama drži Nikola Tesla na čuvernoj fotografiji iz Kolorado Springsa? Jedni kao autora pominju Ruđera Boškovića,  drugi Džejmsa Maksvela. Istraga se nastavlja.

Prof. dr Dragoslav Stoiljković

Prof. dr Dragoslav Stoiljković

Rodžer J. Anderton

Rodžer J. Anderton

„Bilo bi veoma zanimljivo tragati za Boškovićevom filozofijom u Teslinim radovima, načinom na koji Boškovićevo shvatanje prirode i sveta određuje metodologiju Teslinih ogleda. Ako bi se pokazalo da se Tesla neposredno nadahnuo idejom neprotežnosti materijalnih tačaka, to bi omogućilo drugačije čitanje istorije nauke.” (Prof. dr Aleksandar Petrović, 2014.)

U naučnoj, stručnoj i popularnoj literaturi, novinarskim člancima, na televiziji i internetu često se prikazuju fotografije na kojima Nikola Tesla sedi i čita neku knjigu. Navodi se da je to „Teorija prirodne filozofije” Ruđera Boškovića. Cilj našeg istraživanja bio je da se proveri istinitost tog navoda i da se pretragom Teslinih članaka, predavanja i drugih izvora pronađe da li je Boškovićeva teorija imala uticaj na Teslina shvatanja i otkrića. Međutim, nismo našli pouzdane činjenice koje bi ukazivale na povezanost Boškovića i Tesle.

Fotografije Nikole Tesle sa knjigom u rukama

U časopisu Gradac (2006) prikazana je slika 1 uz objašnjenje: „Nikola Tesla čita Prirodnu filozofiju Ruđera Boškovića pored svog oscilatora u Kolorado Springsu”. Proverili smo: ta fotografija se, zaista, nalazi u Teslinim beleškama iz Kolorado Springsa (1889-1890), ali tu piše samo ovo što smo naveli u legendi uz sliku 1, a nigde nema podatka da je u Teslinim rukama knjiga Ruđera Boškovića.

Nikola Tesla čita (Vikipedija)

Slika 1. „Sl. XII. Ponovljeni eksperiment prikazan na sl. XI, ali sa Teslom koji sedi na stolici”(Tesla, 1899-1890)

Znatno češće se prikazuje slika 2, gde je na samoj slici navedeno da Tesla čita Boškovićevu teoriju. Međutim, izvor tog podatka nije naveden.

Slika 2. Koju knjigu čita Tesla? Boškovićevu “Teoriju prirodne filozofije”(http://aetherforce.com/roger-joseph-boscovich-teslas-inspiration/#post/null)

Na jednom drugom mestu (WWW.teslauniverse.com) prikazuje se isti snimak (samo bez teksta na engleskom) i navodi: „Nikola Tesla sa knjigom Ruđera Boškovića Theoria Philosophiae Naturalis” ispred spiralnog kalema svog visokofrekventnog transformatora u ul. East Houston 46, Njujork. Snimljeno maja 1896.” Opet nedostaje izvor podatka.

U želji da proverimo verodostojnost ovih navoda, početkom 2014. smo od Ivane Zorić i Bratislava Stojiljkovića, saradnika Muzeja Nikole Tesle u Beogradu, dobili objašnjenje da se ovaj snimak (bez teksta na engleskom) nalazi u „Katalogu fotografija iz života i rada Nikole Tesle”, koji je sačinila mr Marija Šešić (1998) nekadašnja direktorka Muzeja. Ona je istraživala foto materijal iz Tesline zaostavštine, a u legendi ove fotografije je navedela: „Nikola Tesla ispred spiralnog sekundara visokofrekventnog transformatora, sa knjigom Ruđera Boškovića Theoria Philosophiae Naturalis, u svojoj laboratoriji u ulici Ist Hauston br. 46 u Njujorku. Fotograf Džordž Grantam Bejn. izvor: The Miracle Man, Njujork, maj 4, 1901, s. 618.” Međutim, navedeni izvor se ne može pronaći u Muzeju, pa saradnici Muzeja smatraju da je izvor iz kojeg je ona te podatke uzela i dalje nepoznat.

Mi smo pretražili arhivu fotografa DŽ. G. Bejna na Internetu, ali nismo našli ovu fotografiju. Ali se na internetu (http://teslaresearch.jimdo.com/dynamic-theory-of-gravity/) može naći isti snimak i legenda: „Tesla čita knjigu o Maksvelovim naučnim radovima ispred spiralnog kalema svog visokofrekventnog transformatora u ul. East Houston 46, Njujork. (To nije Boškovićeva knjiga Theoria Philosophiae Naturalis, što se navodi u nekim izvorima).” Opet nije naveden izvor ovog objašnjenja.

Nedoumice šta Tesla čita sam saopštio na konferenciji „Razvoj astronomije kod Srba VIII” (Stoiljković, 2014). O tome je R. Anderton (2015) napravio video zapis i stavio ga na YouTube. Nakon nekoliko meseci se uz taj video zapis pojavio komentar nepoznatog autora koji ukazuje da je u članku Tesla’s important advances (časopis Electrical Review, 20. maj 1896) Tesla izjavio da na tom snimku u rukama ima knjigu Scientific Papers of Maxwell (Maksvelovi naučni radovi), koju mu je kao znak prijateljstva poklonio profesor Djuar (Dewar). Pronašli smo taj članak u kojem se na str. 263 nalazi ta izjava Tesle, snimak kao na slici 2 (samo bez teksta na engleskom), a u legendi se navodi: fotografisao Tonnelle&Co. Copyrighted by the Electrical Review.

Originalno izdanje ove dvotomne knjige „The Scientific Paper of James Clerk Maxwell” iz 1890. godine je 31h25 santimetara  što odgovara veličini knjige u Teslinim rukama. U drugom tomu ove knjige se navodi Boškovićeva teorija na stranama 316, 412, 448-449, 471 i 480.

Ovim je razrešena nedoumica o tome koju knjigu Tesla ima u ruci na ovom snimku – nije Boškovićeva teorija, već Maksvelovi radovi. Međutim, to ne isključuje mogućnost da je Tesla, ipak, bio upoznat sa Boškovićevom teorijom, bilo iz Maksvelove knjige ili iz prevoda Boškovićeve teorije, koja se nalazi u Teslinoj zaostavštini u Muzeju.

Boškovićeva teorija u Teslinoj zaostavštini

U Teslinoj zaostavštini se, zaista, nalazi prevod Boškovićeve teorije A Theory of Natural Philosophy (slika 3). Međutim, ona je štampana 1922, pa stoga nije mogla biti u rukama Nikole Tesle na snimku koji je načinjen 1896. godine.


Slika 3. Knjiga BoscovichTheoria Philosopiae Naturalis (Latin-English edition) (Chicago, London, Open Court, 1922.) u Teslinoj zaostavštini u Muzeju Nikole Tesle

Pregledali smo sve strane da bismo proverili da li je Tesla podvlačio neke delove teksta, beležio na marginama ili na bilo koji način ostavio lični trag u knjizi. Nismo zapazili nikakav trag. Stiče se utisak da knjiga nije ni otvarana.

Postavlja se pitanje, možda je Tesla čitao prvo ili drugo izdanje (Beč 1758. i Venecija 1763.) „Teorije”, koju je priredio sam Bošković, oba na latinskom jeziku? (Tesla je znao latinski). Možda se sa Boškovićevom teorijom Tesla upoznao iz nekog drugog izvora? Na primer, čuvena Encyclopedia Britannica je u svom izdanju 1801. godine Boškovićevoj teoriji posvetila 14 strana.

Pretraga Teslinih pisanih radova

Da bismo proverili da li je Boškovićeva teorija ipak uticala na Teslina shvatanja, pročitali smo knjige Nikole Tesle Colorado Springs Notes 1899-1990 i „Moji pronalasci” (My Inventions), knjige „Nikola Tesla – predavanja” (sadrži šest predavanja od 1888-1898. i dva govora 1897. i 1917.) i „Nikola Tesla – članci” (sadrži 59 članaka od 1888-1931.). Nismo našli da je Tesla negde pomenuo ime Ruđera Boškovića. Takođe, u ovim Teslinim pisanim radovima nismo pronašli i prepoznali stavove koji bi ukazivali na Boškovićevu teoriju.

Tesla o Boškoviću u knjizi Lelanda

A. L. Leland je nedavno (1994) štampao jedno predavanje koje je Tesla održao u Njujorškoj akademiji nauka 1897. U komentaru tog predavanja Leland navodi da je Tesla izjavio da je veliki deo Ajnštajnove teorije relativnosti već predložio Ruđer Bošković: „Teorija relativnosti, uzgred, mnogo je starija od njenih današnjih zastupnika. Nju je razvio pre dve stotine godina moj uvaženi zemljak Ruđer Bošković, veliki filozof koji je, ne izbegavajući druge i brojne obaveze, napisao bezbrojne izvrsne knjige o nepreglednom broju tema. Bošković je radio na relativnosti, uključujući i takozvani kontinuum prostor-vreme.”

Međutim, te izjave nema u tekstu Teslinog predavanja (koje je bilo pre objavljivanja Ajnštajnove teorije relativnosti), već se ona nalazi u uvodu knjige Lelanda, koji se poziva na neki neobjavljeni intervju sa Teslom iz 1936. Dakle, opet je izvor nepoznat, jer je neobjavljen. Zato neki sumnjaju da je Tesla to ikad izjavio.

Pretraga knjiga i članaka o Ruđeru Boškoviću

Pročitali smo mnoge knjige i članke o Boškoviću, čiji su autori izvrsni poznavaoci njegovog života i dela: Ž. Marković, B. Petronijević, Ž. Dadić, E. Stipanić, I. Martinović, I. Supek, R. Dimitrić, A. Tomić, L. L. White, H. V. Gill… Oni su ukazivali na naučnike koji su bili pristalice i sledbenici Boškovićeve teorije i koji su njom bili nadahnuti u svom naučnom radu. Nismo našli da je neko od njih ukazao da je Bošković uticao na Teslu.

Nismo, dakle, našli pouzdane činjenice koje bi povezale Boškovića i Teslu, ali… Nastavljamo sa pretragama i istraživanjem.

Literatura

Gradac, 32, broj 157-169 (2006)

Anderson L. Leland, ed., Nikola Tesla: Lecture before the New York Academy of Sciences, 6

April 1897: The Streams of Lenard andRoentgen and Novel Apparatus for TheirProduction,

Twenty First Century Books,Breckenridge, 1994.

Aleksandar Petrović, „Bošković i speculum infinitatis”, SANU, Naučni skupovi, Knjiga CXLIV, Odeljenje za matematiku, fiziku i geo-nauke, Knjiga 6, Beograd, 2014, str. 113-125.

Roger Anderton, Mystery of Tesla and Boscovich: ProfStoiljkovich,YouTube:

https://www.youtube.com/watch?v=89XKp1llqg. (November 22, 2015)

Dragoslav Stoiljković, „Da li je Teslafotografisan dok čita Boškovićevu Teoriju

prirodne filozofije, Konferencija„Razvoj astronomije kod Srba VIII”, Beograd,22

26.04.2014., Publ. Astr. Druš. „RuđerBošković”, br. 16, 2016, 287-292.

Marija Šešić, „Katalog fotografija iz života i rada Nikole Tesle (Identifikacija-izvor-komentar)”, Habilitacioni rad za zvanje višeg kustosa, Muzej Nikole Tesle, Beograd, 1998, str.2.

Nikola Tesla, Colorado Springs Notes 1899-1990, Nolit, Beograd, 1978. i Muzej NikoleTesle,

Beograd, 2008.

Nikola Tesla, „Moji pronalasci” (Školska knjiga, Zagreb, 1977, tj. My Inventions, objavljeno u

Časopisu Electrical Experimentater, 1919)

„Nikola Tesla – predavanja” (Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2006)

„Nikola Tesla – članci“ (Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2006)

O autoru

Stanko Stojiljković

2 komentara

  • “…U tačkama a, b i c, izneo sam neke od očevidnih zabluda savremene pseudo-nauke. Teoriju relativiteta pokrenuo je još pre više od 200 godina moj slavni zemljak Bošković, veliki filozof, koji je, i ako pritisnut brojnim obavezama, uspeo da napiše oko hiljadu tomova na bezbroj različitih tema. On je radio na relativitetu–uključujući čak i kontinuum vremenskog prostora–tako detaljno i bez greške da za druge nije ostalo ništa već samo da dodaju neke koještarije. Relativisti nisu nikada pomenuli njegovo ime, jer naravno – u mutnome se riba lovi”.
    (Nikola Tesla, “Patfinder”, 1937.godine)

    Iz knjige “Teslina božanstva”, Aleksandar Milinković, Poni Press, Beograd, 2006, 10, 11.

Ostavite komentar