MEĐU IZMEĐU

TAJNA VEČNE MLADOSTI?

374 pregleda
Getty Images

Sporo starenje ili postupno fizičko propadanje vremenom ne podrazumeva da su životinje besmrtne. Zubu vremena niko ne može uteći.

Dve studije objavljene nedavno u časopisu Science ponudile su dokaze o starenju određenih hladnokrvnih vrsta koje dovode u pitanje teoriju evolucije da je starenje ili postupno fizičko propadanje tokom vremena, neizbježna sudbina.Iako su postojali zanimljivi pojedinačni izveštaji – poput onog o sejšelskoj kornjači onatanu, koja ove godine puni 190 godina – bili su anegdotalni i ta tematika nije se sustavno proučavala, rekao je AFP-u ekolog za divlje životinje Dejvid Miler sa Univerziteta Pen stejt.

Naučnici su često i sadržajno proučavali ptice i druge životinje u divljini, rekao je Miler, ali mnogo toga što smo znali o vodozemcima i gmizavcima bilo je sakupljeno usput. On je sa saradnicima zato prikupio podatke iz dugogodišnjih terenskih studija koje su uključivale populacije 77 vrsta u divljini, ali ovog puta uključujući kornjače, vodozemce, zmije, krokodile i morske kornjače.

Naučnici već dugo misle da ektotermi stare sporije – jer im je potrebna spoljašnja temperatura za regulaciju temperature tela i da stoga imaju sporiji metabolizam od endoterma, koji stvaraju vlastitu toplotu i imaju brži metabolizam. Ovaj odnos vredi i za sisare.

U svima su proučavane životinje koje su bile ulovljene i označene, a zatim su ih istraživači godinama pratili da bi videli hoće li ih ponovo pronaći. Tim postupkom procenjivali su smrtnost na temelju verovatnoće. Sakupili su, takođe, podatke o tome koliko godina su životinje živele nakon postizanja polne zrelosti. Koristili su statističke metode za utvrđivanje stope starenja i dugovečnosti, odnosno dobi u kojoj je 95 posto populacije već mrtvo.

„Pronašli smo primere sporog starenja”, objasnila je biološkinja i glavna istraživačica Bet Rejnki sa Univerziteta Severozapadni Ilinois.Očekivali su da će tako biti s kornjačama, no isto je otkriveno u po jednoj od vrsta svake hladnokrvne grupe, uključujući žabe i krokodile.Sporo starenje ili postupno fizičko propadanje vremenom ne podrazumeva da su besmrtne”, dodala je pomenuta naučnica.

To znači da postoji šansa za umiranje, ali se ona ne povećava s godinama.Studiju je finansirao Američki nacionalni institut za zdravlje s ciljem sticanja informacija o starenju ektotermnih ili hladnokrvnih vrsta te moguću primjenu novih saznanja na ljude – koji su toplokrvni.

Naučnici već dugo misle da ektotermi stare sporije – jer im je potrebna spoljašnja temperatura za regulaciju temperature tela i da stoga imaju sporiji metabolizam – od endoterma, koji stvaraju vlastitu toplotu i imaju brži metabolizam.Ovaj odnos vredi i za sisare. Primerice, miševi imaju daleko brži metabolizam od ljudi i znatno kraći životni vek. Iznenađujuće je, međutim, da je novo proučavanje otkrilo da brzina metabolizma nije glavni pokretač starenja kako se ranije mislilo.

Studija je otkrila intrigantne tragove koji bi mogli usmeriti buduća istraživanja. Na primer, kada je tim neosredno analizirao prosečne temperature neke vrste, suprotno od brzine metabolizma, otkriveno je da su topliji gmizavci brže stare, dok je suprotno vredilo za vodozemce.Jedna pretpostavka pokazala se tačnom: životinje sa zaštitnim fizičkim osobinama poput oklopa kornjača,ili kemijskim osobinama poput toksina koje određene žabe i daždevnjaci mogu ispuštati, živele su dulje i starile sporije u poređnju sa onima bez zaštite.

„Oklop ima važnost za starenje jer je kornjaču teško pojesti”, objasnio je Miller.Ovo omogućuje tim životinjama da žive duže i da evolucija ima uticaj na usporavanje starenja tako da – ako izbjegnu da ih pojedu – i dalje dobro funkcionišu.”

Druga studija istraživača sa Univerziteta Južne Danske i drugih institucija primenila je slične metode na 52 vrste kornjača u populacijama zooloških vrtova, otkrivši da ih je 75 posto pokazalo zanemarljivo starenje.Ako neke vrste uistinu izbegnu starenju, a istraživanja uspeju da otkriju kako do toga dolazi, ljudsko zdravlje i uticaj na dugovečnost mogli bi imati od toga koristi”, napisali su znanstvenici Stiven Osted i Kejleb Finč u komentaru o istraživanju.

Međutim, primetili su da, čak, i ako neke vrste nemaju povećanu smrtnost prolaskom vremena, pokazuju slabosti povezane sa starijom dobi.onatan sa Sejšela sada je slep, izgubio je čulo mirisa i moraju ga hraniti rukom”, rekli su, dokazujući da zubu vremena niko ne može uteći.

(Izvor Zimo)

O autoru

administrator

Ostavite komentar