PANDORINA KUTIJA

TRAG JAJA DO KRIJUMČARA

361 pregleda

Nova sprava koju su smislili naučnici, inspirisani ni manje ni više nego krimi serijama, mogla bi da pomogne da se spreči praksa narušavanja prirodnog balansa i ugrožavanja vrsta koje su ionako ranjive.

Ako ste nekada gledali neki dokumentarac o životu u divljini, onda vam je verovatno poznata scena kako se tek izlegla kornjača svim snagama bori da se kroz pesak probije do vode, dok predatorske morske ptice kruže iznad nje, vrebajući je. Kada stigne do vode, najverovatnije se nesvesno nasmešite, jer su ta mala bića prebrodila prvi izazov u moru onih koji ih čekaju.

Ideja o ubacivanju jaja-mamamaca rodila se pre nekoliko godina, kao odgovor Agencije SAD za međunarodni razvoj u njenom pokušaju da detektuje tranzitne krijumčarske rute u prirodi.

Ali, u Centralnoj Americi to nije prvo iskušenje s kojim se kornjačice suočavaju. Mnoga jaja morskih kornjača, više od 90 odsto na nekim plažama, nikada ne dočekaju da se iz njih izlegu mladunci. Kradu ih krijumčari i odnose u gradove, odnosno restorane, gde slove za delikates u kojem vole da uživaju najopasniji predatori na zemlji – ljudi.

Istraživači su počeli da sakrivaju GPS naprave u lažna jaja kornjača, da bi pratili put krijumčara od plaže do trpeze, i u prvom testu nove tehnologije, pokazalo se da potpuno funkcioniše.

Nova sprava koju su smislili naučnici, inspirisani ni manje ni više nego krimi serijama, mogla bi da pomogne da se spreči praksa narušavanja prirodnog balansa i ugrožavanja vrsta koje su ionako ranjive. Istraživači su počeli da sakrivaju GPS naprave u lažna jaja kornjača, kako bi pratili put krijumčara od plaže do trpeze, i u prvom testu nove tehnologije, pokazalo se da potpuno funkcioniše, piše ScienceAlert.

„Naše istraživanje je pokazalo da smeštanje mamca (tj. lažnog jajeta) u gnezdo kornjače nije ugrozilo embrione, a mamac je radio”, rekla je biolog Helen Fizi sa Univerziteta Kent u Britaniji.Pokazali smo da je moguće pratiti ilegalno uklonjena jaja od plaže do korisnika, što je potvrdila i naša najduža ruta praćenja duga čak 137 kilometara”, dodala je ona.

Ideja o ubacivanju jaja-mamamaca rodila se pre nekoliko godina, kao odgovor Agencije SAD za međunarodni razvoj u njenom pokušaju da detektuje tranzitne krijumčarske rute u prirodi.Naučnici su koristili mamce kako bi neko vreme špijunirali životinje, poput robota u obliku pingvina na Antarktiku, lažnih beba gorila u Africi, čak i jaja raznih vrsta. To je omogućilo naučnicima da istražuju ponašanje životinja u njihovom prirodnom okruženju, misleći da ih niko ne posmatra.

Inspirisana televizijskim krimi serijama, konzervatorka Kim Vilijams Gilen pomislila je da, ako bi mamci bili dovoljno uverljivi, moglo bi pomoću njih da se uđe u trag krijumčarima.U seriji Čista hemija” (Breaking Bad), DEA (Uprava SAD za suzbijanje narkotika) postavila je GPS uređaj u cisternu sa hemikalijama da bi videla ko je njihov krajnji primalac.U jednoj epizodi ,Doušnika’ (The Wire), policajci su postavili audio snimač u tenisku lopticu da bi snimali osumnjičenog dilera droge.Jaja kornjača u osnovi izgledaju kao ping-pong loptice, i želeli smo da saznamo gde odlaze, spojili smo ove dve ideje i dobili smo lažna jaja – InvestEEGator (egg – jaje na engleskom, investigator – istražitelj)”, kaže Vilijams-Gilen.


Kornjačina jaja
(Wikimedia/Dawsey Sarah)

Da bi ispitao novu tehnologiju, tim je postavio 101 realistični mamac u gnezda morskih kornjača na četiri plaže u Kostariki. Radilo se o kuglicama u obliku kornjačinih jaja, izrađenih trodimenzionalnim (3D) štampačem i ofarbanih da deluju realistično, u koje su postavljeni GPS uređaji, namešteni da odašilju signal na svakih sat vremena. Sve u svemu, postavljeno je po jedno lažno jaje po gnezdu, imajući u vidu da krijumčari uglavnom uzmu sva jaja koja zateknu.

Činjenica je da se kornjačina jaja kradu jer ima mnogo ljubitelja tog delikatesa i, stoga, mnogi smatraju da će borba sa njihovim krijumčarenjem biti mukotrpna.

Prvobitni cilj nije bio da se pronađu krijumčari, već da se uđe u trag lancu snabdevanja i otkrije gde i kako sva ta jaja završavaju.Činjenica je da se kornjačina jaja kradu jer ima mnogo ljubitelja tog delikatesa i, stoga, mnogi smatraju da će borba sa njihovim krijumčarenjem biti mukotrpna. Ljudi već dugo jedu kornjačina jaja i imajući u vidu da je ljudska populacija mnogo brojnija od populacije morskih kornjača, nekontrolisano krijumčarenje može da dovede do njihovog istrebljenja.

Poznat primer iz naše blizine su kornjače kareta-kareta, sa ostrva Zakintos u Jonskom moru. Inače, ova vrsta živi i u Atlantskom, Tihom i Indijskom okeanu. Obično su oko 90 santimetara duge, a poznati su i primerci koji su dostigli dužinu od čak 280 santimetara. Odrasla kornjača je teška oko 135 kilograma, ali postoje primerci teški i preko hiljadu kilograma.

Ove u našem mediteranskom komšiluku leti polažu jaja na plažama u zalivu Laganas na Zakintosu, i postoje čitavi delovi tih plaža na kojima su volonteri iz celog sveta obeležili njihova gnezda, da bi ih zaštitili od bahatih turista.Zakintos je veoma popularno ostrvo među mladim britanskim i srpskim turistima, pa je znalo da se desi da neki od njih kada se napiju prosto išutiraju i izgaze jaja, ni ne primetivši ih.Iako kod tih mladih ljudi često ne postoji potreba da jedu kornjačina jaja ili da namerno uništavaju gnezda ovih specifičnih velikih kornjača, čiji je životni vek između 40 i 65 godina, a polnu zrelost dostižu između sedamnaeste i tridesete godine, grčke vlasti su veoma stroge kada uhvate nekoga ko je uništio gnezdo karete-karete, koja danas, nažalost, spada u ugroženu vrstu.

Pre nekoliko godina je zabeležen slučaj jednog mladog britanskog turiste, koji je pijan išutirao nekoliko gnezda ovih kornjača, pa su mu grčke vlasti zabranile ulazak u Grčku na 10 godina, uz visoku globu koju je morao da plati.

(Izvor N1)

O autoru

administrator

Ostavite komentar