MEĐU IZMEĐU

UČENJE ČUVA NAŠA CREVA

147 pregleda
Shutterstock

Različizi delovi našeg tela su međusobno povezani, pa zdrav organ na jednome području često može ukazivati na dobrobit na drugom. Uzmimo na primer potencijalnu vezu između višeg stepena obrazovanja i smanjenog rizika od crevnih bolesti. Istraživanje koje analizira ovu vezu se nadograđuje na prethodnu studiju koja je otkrila genetsku povezanost između Alchajmerove bolesti (poremećaj kognitivnih funkcija) i zdravstvenih tegoba gastrointestinalnog trakta.

Naučnici su u novom istraživanju analizirali podatke 766.345 ispitanika koji su bili uključeni u studije genoma i posmatrali odnose između Alchajmerove bolesti, specifičnih kognitivnih osobina i niza crevnih poremećaja, poput peptičkog ulkusa (PUD), gastritisa, gastroezofagealnog refluksa (GERB), sindroma iritabilnog creva, divertikuloze i upalne bolesti creva (IBD).Otkrili su snažnu genetsku korelaciju između kognitivnih sposobnosti i većine crevnih bolesti, osim IBD-a. Smatraju da ta povezanost možda zavisi od uticaja na određene delove genoma. Analiza temeljena na genima takođe je otkrila značajno genetsko preklapanje kognitivnih osobina s Alchajmerovom bolešću i gastrointestinalnim poremećajima.

Ovaj bi odnos, čak, mogao biti relativno neposredan. Naime, Mendelova randomizacija je pokazala da činioci poput obrazovanja i više inteligencije verovatno smanjuju rizik od razvoja određenih crevnih bolesti.Mendelova randomizacija je statistička tehnika koju koriste genetski epidemiolozi za utvrđivanje uzročno-posledičnih učinaka, na primer utiče li biomarker na rizik od bolesti ili je to samo statistička povezanost.Štaviše, naučnici su pronašli neke dokaze da je GERB uzrokovao određeni kognitivni pad, poput smanjene inteligencije. A izgleda da je ovaj odnos naših creva i mozga dvosmeran, piše Science Alert.

„GERB može biti činilac rizika za kognitivni pad, stoga je važno da zdravstveni delatnici traže znakove ili simptome kognitivne disfunkcije kod pacijenata koji imaju tu bolest”, rekao je genetičar Emanuel Adevuji sa Univerziteta Edit Kaian.Do sada se u brojnim studijama proučavala povezanost creva i mozga. Na primer, konzumacija zdrave hrane potencijalno može smanjiti visinu stresa. Kako tačno nastaje ta povezanost, još nije jasno, ali čini se da je veza između našeg mozga i probavnog sistema jedna od najjačih koje postoje – a teškoće na jednom kraju ovog lanca mogu dovesti do problema na drugom.

Naši rezultati pokazuju da bi se podsticanjem obrazovanja mogao smanjiti rizik od crevnih bolesti. Društveni i politički podsticaji obrazovnih postignuća ili kognitivnog treninga mogu doprineti većoj inteligencije, što bi moglo dovesti do boljih zdravstvenih ishoda, uključujući smanjeni rizik od crievnih bolesti”, kazao je Adevuji.Istraživanje nazvanoRelationship of Cognition and Alzheimer’s Disease with Gastrointestinal Tract Disorders: A Large-Scale Genetic Overlap and Mendelian Randomisation Analysis objavljeno je u časopisu International Journal of Molecular Sciences.

(Indeks)

O autoru

administrator

Ostavite komentar