MEĐU IZMEĐU

UČESTALE ARKTIČKE MUNJE

137 pregleda

Zbog klimatskih promena Arktik zagreva brže od ostatka sveta.

Meteorolozi su nedavno bili zapanjeni grmljavinskim olujama s munjama koje su tri dana zaredom pogađale ledeni Arktik, od Sibira do severa Aljaske, što je neuobičajeni fenomen za koji naučnici kažu da će s globalnim zagrevanjem biti sve manje redak.Meteorolozi nikad ranije nisu videli tako nešto, izjavio je Ed Plamb, meteorolog Nacionalne vremenske službe u Ferbanksu, govoreći o olujama s munjama koje su počele pretprošle subote.

Naime, uobičajeno vazduh iznad Arktičkog okeana, posebno kada je voda prekrivena ledom, nema dovoljno toplotnog strujanja potrebnog za nastanak oluja s munjama. No, zbog klimatskih promena to se sada menja, jer se Arktik zagreva brže od ostatka sveta.Epizode letnih oluja s munjama u arktičkom krugu utrostručile su se od 2010, što je trend povezan s promenom klime i ubrzanim nestankom leda na dalekom severu, izvestili su naučnici o svom istraživanju koje je objavljeno u časopisu Geophysical Research Letter. Kako led nestaje, sve više vode isparava, povećavajući vlažnost u sve toplijoj atmosferi.

„S višim temperaturama i to će se događati”, izjavio je koautor istraživanja Robert Holzvort, fizičar na Univerzitetu Vašington u Sijetlu.Te električne oluje ugrožavaju arktičke borealne šume, jer uzrokuju požare u udaljenim područjima, koja se već ionako peku na letnom suncu.Borealno područje Sibira beleži najviše munja od bilo koje druge arktičke oblasti.Sve je učestalija pojava munja i širom arktičkih područja tundre, a i iznad Arktičkog okeana i ledenog pokrivača. U avgustu 2019. munja je zasvetlila na svega 100 kilometara od Severnog pola, utvrdili su istraživači.

Ono što je nekad bilo vrlo retka pojava, sada je samo retka, kazao je Rik Toman sa Univerziteta Aljaska u Ferbanksu.Kao što je niz arktičkih oluja nedavno pokazao, munje se već pojavljuju na neočekivanim mestima.Uz sve više munja, Sibir je proteklih godina pojačano na udaru divljih šumskih požara. Euska vojska je minulih dana koristila je avione za gašenje požara da bi zaustavila vatru na gotovo 800.000 hektara šume, dok je najjače pogođena Jakutija sedmicama u vanrednom stanju zbog požara.

Zagrevanje Arktika potiče rast vegetacije na severu područja tundre na Aljasci, čime se stvara dodatno gorivo za požare, tvrde naučnici. Do kraja stoleća dvostruko više tundre moglo bi goreti nego što je to bilo uobičajeno u prošlosti, dok bi se broj požara mogao učetvorostručiti, tvrde naučnici iz Međunarodnog centra za istraživanje Arktika u Ferbanksu.

(Izvor Zimo)

O autoru

administrator

Ostavite komentar