PANDORINA KUTIJA

VAKCINA I VIŠAK SMRTI

301 pregleda
Pixabay

Dakle, cepljenje neće potpuno zaštititi od visokozaraznog soja delta, ali može vrlo dobro zaštititi od hospitalizacije i smrti, što je najbolje vidi na primeru Velike Britanije.

Kada se vode rasprave o kovidu-19, često se poteže pitanje koliko je on stvarno smrtonosan.To nije najispravniji način gledanja na ozbiljnost bolesti jer u računicu treba uzeti i druge činioce, među ostalima, zaraznost, hospitalizacija i zdravstvene posledice koje uzrokuje, a kratkoročno ne moraju imati smrtan ishod.Čak i ako sve svedemo na smrtnost, dvoumljenje ne nestaje. Neki ukazuju na to da mortalitet među zaraženima (IFR) nije osobito visok te da varira od države do države.

U decembru 2020. metaanaliza objavljena u European Journal of Epidemiologyprocenila je da se smrtnost u nekim zemljama, kao što su Francuska, Holandija, Novi Zeland i Portugal, kretala između od 0,5% do 1%, a u nekoliko drugih zemalja, kao što su Australija, Engleska, Litvanija i Španija, od 1% do 2%, a u Italiji oko 2,5%.Stručnjaci tumače da IFR zavisi od više činilaca, kao što su udeo sredovečnih i starijih u populaciji, udeo ljudi s komorbiditetima i socijalni status i etnička pripadnost. Poznato je da Italija ima jedan od najvećih udela starijih u populaciji (oko 23%).

Kada se već tokom pandemije često potezalo poređenje kovida-19 s gripom, podsetimo da prema Svetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) od sezonskog gripa u svetu godišnje umre od 290.000 do 650.000 ljudi.

Smrti s kovidom i od kovida

Neki, skloni umanjivanju ozbiljnosti kovida-19, smatraju da se u smrti od kovida-19 ubrajaju i brojne smrti s kovidom. Jedan od razloga za takvu tezu jestr činjenica da se način na koji se beleže smrtni slučajevi od kovida-19 razlikuje od zemlje do zemlje.U nekim zemljama se svaki smrtni slučaj koji se dogodi u dve sedmice nakon potvrđenog kovida-19 broji kao smrt od kovida-19.

S druge strane, stručnjaci su u toku pandemije upozoravali da postoje brojne zemlje u kojima su mnogi smrtni slučajevi prošli ispod radara zdravstvenog sistema, jer se smrti od bolesti poput upale pluća, koju u vreme pandemije uglavnom uzrokuje kovid-19, ili smrti od srčanih bolesti, ne pripisuju kovidu-19. Štaviše, kovid-19 može biti glavni uzrok smrti pacijenta čak i nakon više sedmica ili meseci od testiranja.

Takođe, postoje zemlje za koje se osnovano sumnja da su zbog političkih ili ekonomskih razloga prijavljivale manje smrti od kovida-19 nego što ih je stvarno bilo.

Višak smrtnosti mera bolesti

Zbog svega navedenog, stručnjaci smatraju da je tzv. višak smrti bolja mera od ukupne prijavljene smrtnosti od kovida-19. Njime se mere dodatni smrtni slučajevi u određenom razdoblju u poređenju s brojem koji bi se očekivao u istom razdoblju na temelju podataka od pet ili više ranijih godina, a ne zavisi od toga kako se beleže smrtni slučajevi od kovida-19.

Naravno, neće sve smrti koje su višak u nekom određenom razdoblju biti uzrokovane kovidom-19. Zbog toga se uobičajeno koriste modeli kojima se isključuju drugi mogući uzroci, poput nedostupnosti zdravstvene brige ili porasta depresije. Na isti način procenjuje se i smrtnost sezonskog gripa.

Velika studija viška smrtnosti

Jednu kvalitetnu studiju na temu viška smrtnosti, objavljenu u časopisu eLife, sproveli su Arijel Karlinski sa Hebrejskog univerziteta u Izraelu i Dmitrij Kobak sa Univerziteta u Tibingenu u Nemačkoj.U uvodu studije autori tumače da su prikupili sedmične, mesečne ili tromesečne podatke o smrtnosti od svih uzroka iz 103 zemlje i teritorije, koji su bili javno dostupni i redovno ažurirani u bazama kao što je Eurostat (za evropske zemlje). Na temelju njih izračunali su višak smrtnosti u svakoj zemlji tokom pandemije.

„Utvrdili smo da je u nekoliko najteže pogođenih zemalja (Peru, Ekvador, Bolivija, Meksiko) višak smrtnosti bio iznad 50% od očekivanog godišnjeg mortaliteta. Istovremeno, u nekoliko drugih zemalja (Australija, Novi Zeland) smrtnost je tokom pandemije bila ispod uobičajene, verovatno zbog mera društvenog distanciranja koje smanjuju smrtnost od drugih virusnih bolesti koje nisu povezane s kovidom-19. Nadalje, otkrili smo da, iako mnoge zemlje vrlo precizno prijavljuju smrtne slučajeve od kovida-19, neke znatno potcenjuju smrti od kovida-19 (npr. Nikaragva, Rusija, Uzbekistan), ponekad čak za dva reda veličine (Tadžikistan). Naši rezultati ističu važnost otvorenog i brzog izveštavanja o smrtnosti od svih uzroka za praćenje pandemije”, istakli su Karlinski i Kobak.

Činioci koji pridonose višku

Autori u studiji tumače da se višak smrtnosti u toku pandemije kovida-19 može predstaviti kao zbir nekoliko različitih činilacaa:

Višak smrti = (A) smrti neposredno uzrokovane infekcijom kovidom-19 + (B) smrti uzrokovane kolapsom zdravstvenog sistema zbog pandemije + (C) višak smrtnosti od nekih prirodnih uzroka + (D) višak smrtnosti od neprirodnih uzroka + (E) višak smrtnosti uzrokovan ekstremnim događajima kao što su ratovi, prirodne katastrofe i sl.


(Unsplash)

Autori tvrde da, kada se svi činioci analiziraju, dokazi pokazuju da je doprinos faktora (C) negativan, a doprinos faktora (D) mali, pa veruju da mere zaključavanja (lockdown) i socijalnog distanciranja smanjuju – a ne povećavaju – stopu smrtnosti, barem kratkoročno.

„Čini se da je doprinos faktora (B), barem u razvijenim zemljama, mali pa se, u odsutnosti ratova i prirodnih katastrofa, može očekivati da će višak smrtnosti predstavljati donju granicu stvarnog broja smrtnih slučajeva od kovida-19. Drugim rečima, pretpostavljamo da bi, kad god se smrtni slučajevi od kovida-19 savršeno broje, trebalo da premaše višak smrtnosti.To smo doista primetili u nekoliko zemalja s jakim epidemijama kovida-19, ali s preciznim evidentiranjem smrti od kovida, primerice u Belgiji, Francuskoj i Nemačkoj”, pišu autori.

Karta, napravljena na temelju podataka prikupljenih u studiji, pokazuje da je Bugarska je zabeležila čak 480 više smrti na 100.000 stanovnika, Makedonija 470, Srbija 430, Rusija 420, Albanija 350, Poljska 320, Češka 320, Slovačka 320, Rumunija 310, Crna Gora 290, BiH 270 i Mađarska 260.S druge strane, Novi Zeland je, čak, zabeležio negativan višak smrtnosti od -40 na 100.000, Norveška -20, Južna Koreja -10, Australija -10, Danska 0, Island 0, a Finska 20.

Italija, pak, beleži višak od 230, SAD 200, Velika Britanija 170, Španija 190, Portugalij 190, Slovenija 190, Belgija 140, Austrija 120, Francuska 110, Švedska 90 i Nemačka 60.

Šta iz svega zaključiti?

Kako verno pokazuju grafikoni Worldmeter-a, Velika Britanija u novom talasu beleži znatno manju smrtnost na broj zaraženih nego što je to bio slučaj u prethodnim talasima. To očito može zahvaliti visokom postotku vakcinisanih, osobito starijih i rizičnih. Dakle, cepljenje neće potpuno zaštititi od visokozaraznog soja delta, ali može vrlo dobro zaštititi od hospitalizacije i smrti.

(Izvor Indeks)

O autoru

administrator

Ostavite komentar