EKSPLOZIJA INTELIGENCIJE

ZAGLEDANI NARCIS

1.795 pregleda
Zastareli čovek (Vikipedija)

Zadivljen svojim nadmoćnim umom i razumom, kao Narcis odrazom vlastitog lica u zrcalu vode, čovek i ne sluti da se svakom odbrojanom godinom neumitno približava presudnoj prekretnici posle koje ni sam on, ni okolni svet neće izgledati kao do tada. Nad čovečanstvom se nadvija sudbinsko pitanje: Hoće li ljudi nadmašiti mašine koje će sami stvoriti ili će ih one zauvek pokoriti?

I sama pomisao na to, priznaćete, izaziva duboku nelagodu! Ali prvi uspravljeni stvor na Zemlji (zanemarimo li pojedine čovekolike majmune koji se pokatkad osove na dve noge), na najvišem stepeniku nezaustavljive evolucije, i dalje sanjari da će ga nadolazeći naučnotehnološki cunami mimoići, da je neprikosnoveno nedostižan.
Zašto bi, uostalom, bio obdaren toliko zagonetnim i moćnim mozgom?

Jedni maltene najavljuju tačan
datum kada će veštačka nadići
prirodnu inteligenciju, drugi
pozivaju na oprez u predviđanju.

Među naučnicima koji su se posvetili traganju za odgovorom iskristalisala su se dva, jedino u konačnom ishodu, oprečna mišljenja. Jedni maltene najavljuju tačan datum kada će veštačka nadići prirodnu inteligenciju, drugi pozivaju na oprez u predviđanju. Kojima više verovati?

Još 1958. proslavljeni poljski matematičar Stanislav Ulam, u razgovoru s Džonom fon Nojmanom, predskazao je da su ubrzavajući korak i promene vesnici nailaska svojevrsnog jedinstvenog preokreta u istoriji ljudske rase posle kojeg se čovekovo postojanje, kakvo poznajemo, neće nastaviti. Dve i po decenije kasnije Džerald Hokins prepoznao je pet krupnih iskoraka u ljudskom bivstvovanju, nagovestivši da će poslednji stići 2021. i da će trajati do 2053.

Krajem sedamdesetih Alvin Tofler, Danijel Bel i Džon Nezbit opisali su nadolazeće posleindustrijsko društvo u kojem će informacije i usluge istisnuti industriju i robu, a Luis Morgan, Lesli Vajt i Gerhard Lenski propovedali su da će tehnološko usavršavanje u tome imati ključnu ulogu. Lesli Vajt je, povrg svega, smislio formulu prema kojoj kultura napreduje, ukoliko se količina zauzdane energije po stanovniku svake godine poveća.

Ruski astronom Nikolaj Kardašev otišao je znatno dalje, sačinivši neobičnu lestvicu koja napredne civilizacije razvrstava prema količini utrošene energije matične zvezde ili galaksije!

Kraj ljudskog doba
To je postao osobito omiljeni predmet rasprave nakon eseja Reja Kerzvejla iz 2001. „Zakon ubrzavajućeg priraštaja”, u kojem je on produžio misaono putovanje stopama Gordona Mura (Murov zakon) predskazujući eksponencijalni tehnološki rast iz godine u godinu. Pojednostavljeno rečeno, u jednoj godini brzina ili snaga se udvostruče, i to udvostručenje se sledeće udvostruči i takoreći unedogled.

Već za nekoliko decenija
mašinska inteligencija
nadmašiće ljudsku!

Kad god je tehnologija dosegla nekakvo ograničenje, smišljena je nova koja ga je prevazišla. Takvi skokovi biće sve češći, u sve kraćim vremenskim razmacima, dovodeći do bržih i dubljih preokreta koji oličavaju raskid sa ljudskom istorijom.

Istinski tehnološki prevrat, nazvan singularnost (u slobodnom prevodu: jedinstvenost) trebalo bi da se dogodi 2045. godine. U 21. veku čovečanstvo će iskusiti toliko sveobuhvatne i temeljene promene da će izgledati kao da je za tih stotinu uznapredovalo 20.000 godina! Već za nekoliko decenija mašinska inteligencija nadmašiće ljudsku!

Pozivajući se na evoluciju života, Rej Kerzvejl je utvrdio da su se novi oblici sve brže razvijali u sve kraćim razdobljima, što je na kraju urodilo pojavom čoveka.

Futurolozi iznose raznoversne pretpostavke u vezi sa opsegom, brzinom, uzrokom i prirodom. Jedna škola okuplja se oko Vernora Vindža koji u svojim spisima ispituje „eksploziju inteligencije”, predočava da će – ukoliko se veštačka izjednači sa ljudskom – ubrzo biti u stanju da samu sebe osnažuje povećavajući vlastitu delotvornost i da će, naposletku, premašiti prirodni razum.

Osamdesetih godina on je dotično zbivanje nazvao – jedinstvenost, dokazajući da će se prevrat desiti na talasu jake veštačke inteligencije ili veoma usavršenih tehnoloških pomagala, kao što je povezivanje mozga i računara.

Dve inteligencije (Vikipedija)

Dve inteligencije (Vikipedija)

Druga škola koju uveliko razglašava Rej Kerzvejl podvlači da tehnološki napredak prati krivulju (obrazac) ubrzanog (eksponencijalnog ili, čak, supereksponencijalnog) rasta, što ukazuje na veoma brze promene u 21. veku i stupanje na pozornicu jedinstvenosti 2045. godine. On razmatra dolazak nadljudske inteligencije kao deo sveobuhvatnog i sveprožimajućeg kretanja (trenda) u čovekovim tehnološkim poboljšanjima, u svetlu Murovih načela o mikroprocesorima.

Svoje viđenje je krstio zakonom ubrzavajućeg prinosa ili povraćaja koji, nasuprot hiperboličnoj funkciji, nikada neće dostići istinsku matematičku singularnost.

Duhove je ozbiljno ustalasao Vernor Vindž člankom u januarskom broju magazina „Omni” iz 1983. godine, objedinivši deceniju docnije svoja promišljanja u čuvenom eseju „Dolazeća tehnološka jedinstvenost”, u kojem se pojavio često pominjani iskaz: „Za 30 godina imaćemo tehnološku moć da stvorimo nadljudsku inteligenciju. Ubrzo posle toga okončaće se ljudsko doba”. I od tada će se napredak uveliko ubrzati, zahvaljujući povratnoj sprezi ili petlji samopoboljšavanja inteligencije.

Beskonačna sečiva
Većina predloženih načina dostizanja posleljudske inteligencije razvrstava se na dva preovlađujuća: pojačavanje ljudskih mozgova i veštački razum.

Nik Bostrom predočava da će
čovek zauvek iščeznuti praveći
prvo superinteligentno biće.

U štivu „Zašto veštačka inteligencija” Robin Henson sumnja u znatno ojačanje ljudske, ističući da je jedini ishod – veštačka. Pojedinci, pak, nagađaju da li je ona u saglasju sa ljudskim preživljavanjem i blagostanjem, dok Hjugo de Geris strahuje da će iskoreniti ljudski rod, da će ljudi biti nemoćni da je obuzdaju!

Drugi pristupi osvetlili su iskušenja koja donose molekulska nanotehnologija i genetičko inženjerstvo, što je još 2000. u svojem člnaku „Zašto nismo potrebni budućnosti” obrazložio Bil Džoj. A Nik Bostrom u eseju iz 2002. predočava da će čovek zauvek iščeznuti praveći prvo superinteligentno biće, jer ga oboružava umnim prednostima.

Lista izjašnjavanja „za” i „protiv” ni izbliza nije zaključena, iz dana u dan se produžuje, a to uveliko potkrepljuje ocenu i procenu da je ljudski rod, verovatno, suočen s najkrupnijom filosofsko-naučno-tehnološkim izazovom od svog postanja.

Poznati magazin „Ekonomist” se svemu tome malčice podrugnuo napisavši svjevremeno da će ovo stremljenje beskonačno povećati broj sečiva na brijačima za jednokratnu upotrebu do 2015. godine!

Stanko Stojiljković

O autoru

Stanko Stojiljković

Ostavite komentar