MEĐU IZMEĐU

ZALEĐIVANJE ARKTIKA

750 pregleda
Mladunci polarnog medveda (Vikipedija)

Hoće li veštačko zamrzavanje Arktika spasiti dvoje mladunaca polarnog medveda (na slici) neizbežne smrti? Najmanje dve i po godine proteknu dok se nepreglednim snežnim prostranstvima sami ne zapute u lov za preživljavanje.

Naučnici kažu da je poduhvat obnove ledenog pokrivača izvodljiv i da će to, donekle, usporiti svepšte otopljavanje na Severnom polu. Prema novoj studiji istraživača sa Državnog univerziteta Arizona, možda će biti moguće ponovo zamrznuti delove arktičkog ledenog pokrivača. Veliki geoinženjerki poduhvat podrazumeva upotrebu pumpi na vetar.

Sadašnja stopa ipčezavanja večitog ledenog pokrivača veoma uznemirava. Osobito zabrinjava činjenica da je pojava prilično izražena u proteklih nekoliko decenija: od 3,5 do 4,1 odsto po dekadi, sa ukupnim smanjenjem najmanje 15 posto od 1979. godine, kada su otpočela satelitska merenja. Da sve bude gore, iščezavanje se ubrzava.

Na osnovu brojnih izvora,
stanje će se pogoršati
do sredine 21. stoleća.

Sa oko tri procenta po deceniji u razdoblju 1978-1999, stopa gubitka leda je od 2000. znatno porasla da bi u 2016. dostigla drugi najveći zabeleženi obim. Na osnovu brojnih izvora, stanje će se, verovatno, pogoršati do sredine 21. stoleća.
Prosečne temperature na Zemlji linearno rastu s kumulativnim ispuštanjem ugljen-dioksida (CO2), predviđa se da dostignu tri ili više Celzijusova stepena do kraja veka.

Arktik će, čak, nastaviti brže da se zagreva. Jedan od razloga je veliki ledeni albedo: u suštini, svež led nastao zamrzavanjem snega odražava (reflektuje) do 90 postotaka sunčeve svetlosti, dok je okeanska voda upija najviše. Dakle, što se više leda topi, više se sunčeve svetlosti apsorbuje, uzrokujući da se temperatura na Arktiku dalje narasta.

Da bi se na celom Arktiku
obnovio ledeni prekrivač,
potrebno je 500 milijardi
dolara godišnje.

Kako se arktički led vremenom stanjuje? Svake prve zime, naime, novi je obično debeo samo metar. Ukoliko pretekne leti, može da postane višegodišnji led, s prosečnom debljinom od dva do četiri metra. Ali zbog sve toplijih leta, prve godine podlegne topljenju pre nego što se nagomila. Osamdesetih godina višegodišnji činio je od 50 do 60 odsto ukupnog leda u Arktičkom okeanu, od 2010. spao je na 15 procenata.

Ubrzano otopljavanje (NASA)

Ubrzano otopljavanje (NASA)

Na Univerzitetu Arizona smatraju da očuvanje leda prve godine ima veće izglede, ukoliko postave pumpe koje pokreće energija vetra da zimi izbacuju okeansku vodu na površinu Arktika. U to doba godine najveća je verovatnoća da se ona zamrzne.

Na osnovu brzine vetra, izračunali su da će turbina s prečnikom lopatica od šest metara davati dovoljno električne struje da pumpa baca vodu do visine od sedam metara, a to je 27 metričkih tona na sat. Tako bi se stvorili deblji slojevi leda na celom ugroženom području.

Da bi se na celom Arktiku obnovio ledeni prekrivač, potrebno je 500 milijardi dolara godišnje ili desetostruko manje samo za desetinu površine. I tako bi se uštedele hiljade milijardi svetskog bruto društvenog proizvoda i bezbroj života.

Gradimir Ostrovski

O autoru

Stanko Stojiljković

Ostavite komentar