EKOSOFIJA

ZEMLJA SE BRŽE ZAGREVA

245 pregleda
Posledice požara

Za razliku od prethodnih procena, novi izveštaj zaključuje da su ljudi nesumnjivo uzrokovali klimatsku krizu i potvrđuje da su se već dogodile rasprostranjene i nagle promene, od kojih su neke nepovratne.

To je delimično posledica vrtoglavog tempa kojim se planeta zagrevala u poslednje vreme, brže nego što su naučnici prethodno primećivali.

Naučni izveštaj Međuvladinog panela Ujedinjenih naroda o klimatskim promenama (IPCC) kaže da se svet brzo zagrejao do prosečne temperature 1,1 stepen Celzijusa više od predindustrijskog nivoa, a sada napreduje prema 1,5 stepenu, što je kritični prag za koji su se svetski čelnici složili da se ne sme preći da bi se izbegle sve gore posledice, piše CNN.

Kako zaustaviti rast?

Samo temeljnim smanjenjem emisije gasova „staklene bašte, uz uklanjanje ugljen-dioksida iz atmosfere, možese zaustaviti ovaj uznapredovali trend.Zaključak je da nam preostaje nula godina da izbegnemo opasne klimatske promene, jer one su već ovde, rekao je za CNN Majkl Man, vodeći autor izveštaja IPCC-ja za 2001. godinu. Za razliku od prethodnih procena, novi izveštaj zaključuje da su ljudi nesumnjivo uzrokovali klimatsku krizu i potvrđuje da su se već dogodile rasprostranjene i nagle promene, od kojih su neke nepovratne.

To je delimično posledica vrtoglavog tempa kojim se planeta zagrevala u poslednje vreme, brže nego što su naučnici prethodno primećivali. Od 2018. godine, kada je panel objavio poseban izveštaj o značaju granice od 1,5 stepena, emisije gasova „staklene baštenastavile su da se povećavaju i time su gurale globalne temperature naviše.Čak i prema najoptimističkijem scenariju, prema kojem ov ispuštanje u svetu počinje naglo da opada i svede se na nulu do 2050. godine, globalna temperatura će dosegnuti prag od 1,5 stepeni pre nego što počne da pada.

Crveno upozorenje

U saopštenju za javnost generalni sekretar UN Antonio Gutereš nazvao je izveštajcrvenim upozorenjem za čovečanstvo” i napomenuo da je prag od 1,5 stepena opasno blizu.Jedini način da sprečimo prekoračenje ovog praga jeste hitno pojačavanje naših napora i prihvatanje najambicioznijeg puta”, rekao je on.

Izveštaj IPCC-ja pojavio se tri meseca uoči međunarodnih pregovora o klimatskim promenama pod vođstvom UN, tokom kojih se očekuje da će globalni čelnici osnažiti svoje obaveze za smanjenje gasova „staklene bašte. Iako su pojedine zemlje obećale strože rezove nakon Pariskog sporazuma 2015. godine, mnoge su propustile rokove za to, a i dalje postoji značajna razlika između onoga što čelnici obećavaju i onoga što je potrebno uraditi do 2030. godine.

Žena i ćerka gledaju kako se dim nadvija nad domom
(EPA)

„Iz naučne perspektive, svaki stepen, svaki deo stepena, svaka polovina stepena bitni su u smislu ograničavanja posledica klimatskih promena. Dakle, što god zemlje odredile kao cilj, postoje prednosti i posledice u odabiru tih granica”, rekao je Ko Baret, bivši potpredsednik IPCC-ja.

Pakao i propast

Dejv Riaj, rukovodilac Edinburškog instituta za klimatske promene, rekao je da svetski čelnici moraju imati u vidu zaključke ovog izveštaja na konferenciji u novembru i preduzeti hitne mere.Ovo nije samo još jedan naučni izveštaj. Ovo je pakao, nevolja i propast”, istakao je Riaj.

S povećanjem računarske moći naučnici su uvjreniji nego ikad u povezivanje klimatske krize i ekstremnih vremenskih prilika, što za neka područja – čak i sa 1,1 stepen većim temperaturama – već postaje nepodnošljivo.Majkl Bern, klimatski naučnik sa Univerziteta Oksford, kazao je da se ovaj izveštaj razlikuje po tome što učinci globalnog zagrevanja više nisu u dalekoj budućnosti ni u dalekim delovima sveta. Znali smo šta sledi i sada je to ovde”, dodao je Bern.

Suše su 70 posto češće

Toplotni talas koji je ovog leta ubio stotine ljudi na severozapadu SAD i u kanadskoj pokrajini Britanska Kolumbija bio bi gotovo nemoguć bez klimatske krize, utvrdili su istraživači. Kriza je učinila da su razorne padavine uragana Harvi otprilike tri puta verovatnije i 15 posto intenzivnije, ističu naučnici. Harvi je 2017. godine doneo više od 19 biliona galona vode u Teksas i Lizijanu, što je izazvalo razorne poplave na području Hjustona. IPCC ističe da se obilne padavine koje su se događale jednom u 10 godina sada javljaju 30 posto češće.

Globalno gledajući, suše koje su se mogle dogoditi samo jednom u desetak godina sada se događaju 70 posto češće. Veza s klimatskim promenama naročito je jaka na zapadu Sjedinjenih Američkih Država, koje proživljavaju istorijsku višegodišnju sušu koja je isušila rezervoare i izazvala nestašicu vode. Usred suše koja ne popušta i rekordnih vrućina, sezone požara sada su duže i rezultiraju razornijim požarima. Šest od 10 najvećih požara u Kaliforniji dogodilo se 2020. ili 2021. godine.

Čarls Koven, vodeći autor poglavlja u o globalnim ugljenikovim ciklusima, rekao je da je Kalifornija već dosegnula ključnu tačku u požarima: Mislim da nismo znali gde je taj prag dok ga nismo prešli. Ono što izveštaj jasno pokazuje jeste da će verovatnoća prelaska bilo koje od ovih granica zasigurno povećati zagrevanje.”

Sa svakim delićem stepena dodatnog zagrevanja učinci se pogoršavaju. Čak i uprkos ograničavanju zagrevanja na 1,5 stepeni Celzijusovih, za koje je prema Pariskom sporazumu utvrđeno da je idealno za sprečavanje najgorih posledica, ekstremni vremenski uslovi koje je svet doživeo ovog leta postaće sve ozbiljniji i učestaliji. Zagrevanje iznad 1,5 stepena, kažu naučnici, dovelo bi do toga da klimatski sistem izgleda neprepoznatljivo.

Ledeni breg

Endru Votson, naučnik sa Univerziteta Eksiter, ističe da klimatski modeli korišćeni u izveštaju ne obuhvaćaju rizik od događaja male verovatnoće, a velikog uticaja” koji postaju verovatniji s povećavanjem globalne temperature.To su događaji poput urušavanja lednika, iznenadnih promena u cirkulaciji okeana ili katastrofalnih požara. Ove ,poznate nepoznanice’ još su strašnije”, naglasio je on.

Izveštaj od otprilike 3.500 stranica vrhunac je gotovo decenija klimatskih istraživanja širom sveta. I mada se IPCC smatra glavnim izvorom informacija o klimatskim promenama, ova organizacija ima tendenciju da bude konzervativna u svojim otkrićima zbog načina na koji funkcioniše, jer su stotine naučnika postigle konsenzus ne samo o istraživanju, već i načinu kako ga opisuju.Ipak, najnoviji izveštaj koristi najjaču formulaciju dosad u opisu klimatske krize.

Ledene sante se tope i nastaviće da se tope, ekstremne poplave zbog većegnivoa mora biće sve učestalije, a mora će nastaviti da rastu i u 22. stoleću jednostavno zbog količine toplote koju su okeani zadržali. Istovremeno naučnici alarmiraju, Međunarodna agencija za energetiku predviđa da će ljudska emisija ugljen-dioksida porasti za 1,5 milijardi tona 2021. godine, što je drugo najveće povećanje u povesti. Time je nadmašena većina prošlogodišnjeg pada uzrokovanog pandemijom kovida-19.

(Izvor Indeks)

O autoru

administrator

Ostavite komentar