PANDORINA KUTIJA

ZEMLJA SE ČEŠĆE TRESE?

130 pregleda
Pixabay

Gledano na vremenskim skalama merenim u milijardama godina, broj zemljotresa trebalo bi da opada. Na skali od više desetina ili stotina miliona godina mogu postojati varijacije zavisno od tzv. Vilsonovog ciklusa otvaranja novih okeana i raspada ili spajanja novih superkontinenata. Zašto bi broj dugoročno trebalo da se smanjuje?

Razorni potresi u Turskoj i Siriji, u kojima je poginulo oko 44.000 ljudi, potom u Rumuniji, Grčkoj i Hrvatskoj, mogu stvoriti utisak da su minulih godina učestaliji. Barem u ovom delu sveta.Koliko zemljotresa se očekuje godišnje?Američka agencija United States Geological Survey (USGS)tumači da se ponekad može činiti da je broj tresova u nekom razdoblju porastao zato što postoji prirodna fluktuacij. Drugim rečima, u nekoj godini može ih se dogoditi više od proseka, a i da se zaređaju takve godine.

Prema dugoročnim zapisima (od približno 1900.), u svetu se u godini u proseku očekuje oko 16 velikih zemljotresa. To uključuje 15 magnitude 7,0 i jedan magnitude 8,0 ili više.Podaci USGS-a pokazuju da je u proteklih 40-50 godina prosek broja velikih potresa premašen desetak puta. Godina s najvećim brojem bila je 2010. sa 23 velika trusa (veća ili jednaka magnitudi 7,0). U ostalim godinama broj je znatno ispod godišnjeg dugoročnog proseka od 16 velikih. Na primer, 1988. ukupno 7, a sledeće samo 6.Zašto bi učestalost dugoročno trebalo da opada?

Gledano na vremenskim skalama merenim u milijardama godina, broj zemljotresa trebalo bi da opada. Na skali od više desetina ili stotina miliona godina mogu postojati varijacije zavisno od tzv. Vilsonovog ciklusa otvaranja novih okeana i raspada ili spajanja novih superkontinenata.Zašto bi broj dugoročno trebalo da se smanjuje?

Procenjuje se da se Zemljina unutrašnjost hladi za oko 100°C svakih milijardu godina. Prema sadašnjim naučnim saznanjima, zbog hlađenja unutrašnjosti mogla bi postati tektonski mrtva tek za nekoliko milijardi godina. Jedna studija predvidela je da će biti tektonski aktivna još 1,45 milijardi godina.

Potresi, uglavnom, nastaju zbog pomeranja Zemljinih tektonskih ploča, koje je, pak, dobrim delom uzrokovano toplotom kao pokretačem raznih procesa u unutrašnjosti naše planete.Kada se Sunčev sistem formirao pre oko 4,6 milijardi godina, gravitaciono privlačenje tela u svemiru uzrokovalo je akreciju ili gomilanje prašine, kamenja i drugih tela u sve veće i veće e, od kojih su nastale planete, među kojima i Zemlja. U sudarima i gravitacionim interakcijama, golema količina kinetičke i gravitacione energije pretvorila se u toplotnu pa je unutrašnjost Zemlje postala vruća i tekuća. Ta toplota se polako oslobađa i troši zbog konvekcije, tj. kretanja materijala koji je prenose iz unutrašnjosti na površinu i, pored ostalog, izazivaju potrese i vulkanske erupcije.

No, Zemljina unutrašnjost sadrži brojne radioaktivne elemente od kalijuma do uranijuma koji svojim raspadom stvaraju novu toplotu, dovoljnu da nadomesti gubitke tako da se planeta vrlo sporo hladi. Vreme poluraspada radioaktivnih elemenata u unutrašnjosti jako varira i kreće se od nekoliko decenija do čak milijardi godina, što znači da naša planeta sporo troši nuklearno gorivo.Procenjuje se da se Zemljina unutrašnjost hladi za oko 100°C svakih milijardu godina. Prema sadašnjim naučnim saznanjima, Zemlja zbog hlađenja unutrašnjosti mogla bi postati tektonski mrtva tek za nekoliko milijardi godina. Jedna studija predviđela je da će ostati tektonski aktivna najmanje 1,45 milijarde godina.

Dugoročno povećanje potresa zahtevalo bi da se toplota u unutrašnjosti Zemlje povećava, što bi prema zakonima termodinamike značilo da mora doći odnekuda spolja, a to bi bilo teško objasniti.Globalno zagrevanje gasovima staklene bašte u tom je smislu premalo. No ono, ipak, ima neki uticaj.Jedan od razloga zbog kojih nam se može činiti da broj zemljotresa raste jeste taj što se oni sve bolje prate i postaju sve vidljiviji.USGS ističe da njihov katalog sadrži podatke o sve većem broju potresa poslednjih godina ne zato što ih stvarno ima sve više, već stoga što postoji sve više seizmoloških instrumenata koji ih mogu zabeležiti.

Danas se locira oko 20.000 jačih pomeranja tla širom sveta svake godine ili otprilike 55 dnevno.Osim toga, zahvaljujući poboljšanju komunikacije i povećanom interesu za prirodne katastrofe, javnost danas saznaje brojne informacije brže nego ikad ranije.Konačno, kada trusovi uzrokuju strašne štete i žrtve, kao u Turskoj i Siriji, dramatične slike stradanja vrlo brzo postaju sveprisutne – postanu dominantne u medijima, na društvenim mrežama, u peticijama humanitarnih organizacija za pomoć i sl.U ovom kontekstu vredi poslovica U strahu su velike oči”. No, kako grafikon (dole) pokazuje, broj potresa magnitude M5 ili jačih uglavnom je postojan, uz određene oscilacije.

Zemljotresi u naseljenim područjima su zapaženiji od mnoštva drugih koji se događaju u slabije naseljenim. Kada se slučajno zaređaju u takvim oblastima, može se činiti da je njihov broj porastao.Treba, takođe, uzeti u obzir da se broj ljudi u svetu uvećava, osobito u gradovima, što podrazumeva da ih je sve više izloženo potresima.Uz navedeno, broj stanovnika najbrže raste u slabije razvijenim delovima sveta. Prema nekim istraživanjima, područja u razvoju doživeće od 2013. i 2030. oko 97% porasta svetske populacije od 1,2 milijarde ljudi. Nažalost, u takvim zemljama standardi gradnje nisu uvek na najvišem nivou, pa je izlaganje stanovništva opasnosti veće. Drugim rečima, čak i uz isti broj potresa,potencijalni razorni uticaj u svetu se povećava.

Kada se gledaju najsmrtonosniji zemljotresi u 21. veku, ne vidi se jasan porast u broju.U prilog tome govori gornja tabela.

(Indeks)

O autoru

administrator

Ostavite komentar