SUNČEVA AVLIJA

ZEMLJA SVE BOLJA ZA ŽIVOT

503 pregleda
Getty Images

Astronomi otkrili da nsšs plsneta može postati pogodnija za život, a ključnu ulogu u tome ima jedan div iz Sunčevog sistema. Ovo otkriće poništava dvije dugogodišnje naučne pretpostavke.

Od svih nama poznatih planeta, Zemlja jedina ima život. Ili možda nije tako? Nova studija otkriva da, kad bi se Jupiterova orbita promenila, naša planeta mogla bi biti gostoljubivija za život nego što je to danas.Kad planeta ima savršeno kružnu orbitu oko svoje zvezde, udaljenost između zvezde i planete se nikada ne mijenja. Međutim, većina planeta ima ekscentrične orbite oko svojih zvezda, što znači da je orbita ovalnog oblika. Kada se planeta približi svojoj zvezdi, prima više toplote, što utiče na klimu.

„Ukoliko Jupiterov položaj ostane isti, ali se oblik njegove orbite promeni, to bi zapravo moglo povećati nastanjivost naše planete”.

Koristeći detaljne modele utemeljene na podacima iz Sunčevog sistema kakav je danas poznat, istraživači sa američkog Univerziteta Riversajd stvorili su alternativni Sunčev sistem. U tom teoretskom Sunčevom sistemu otkrili su da, ako bi gigantska Jupiterova orbita postala ekscentričnija, to bi zauzvrat izazvalo velike promene u obliku Zemljine orbite. „Ukoliko Jupiterov položaj ostane isti, ali se oblik njegove orbite promeni, to bi zapravo moglo povećati nastanjivost naše planete”, rekla je Pem Vervurt, naučnica za Zemlju i planete Univerziteta Kalifornija u Riversajdu i glavna autorka studije objavljene u naučnom časopisuThe Astrophysical Journal.

Kad bi Jupiter pogurao Zemljinu orbitu da postane ekscentričnija, delovi Zemlje bi se ponekad približili Suncu. Delovi površine koji su sada ispod nule postali bi topliji, povećavajući temperature u rasponu pogodnom za život.

Između nule i 100 Celzijusovih stepeni Zemljina površina je nastanjiva za mnoštvo poznatih oblika života. Kad bi Jupiter pogurao Zemljinu orbitu da postane ekscentričnija, delovi Zemlje bi se ponekad približili Suncu. Delovi površine koji su sada ispod nule postali bi topliji, povećavajući temperature u rasponu pogodnom za život.Otkriće iz navedene studije poništava dve dugogodišnje naučne pretpostavke o Sunčevom sistemu.

„Mnogi su uvereni da je Zemlja otelovljenje nastanjive planete i da bi svaka promena Jupiterove orbite, budući da je on ogroman, mogla biti loša za našu planetu. Pokazali smo da su obe pretpostavke pogrešne”, kaže Vervurt. Naučnici su zainteresovani za primenu tog otkrića u potrazi za naseljivim planetama oko drugih zvezda, odnosno egzoplanetama.

„Prvo što ljudi traže u potrazi za egzoplanetama jeste nastanjiva zona, udaljenost između zvezde i planete, da bi videli ima li dovoljno energije za tekuću vodu na površini”, objasnio je Stiven Kejn, astrofizičar i koautor studije sa Univerziteta Riversajd.Tokom svoje orbite različiti delovi planete primaju više ili manje neposrednog zračenja zvezde, što rezultira time da planeta ima godišnja doba. Delovi planete mogu biti ugodni tokom jednog godišnjeg doba, a veoma topli ili hladni u drugom.

Postojanje vode na površini vrlo je jednostavna prva metrika i ne uzima u obzir oblik orbite planete ili sezonske varijacije koje planeta može doživeti”, ističe Kejn.Postojeći teleskopi sposobni su izmeriti orbitu planeta. Međutim, postoje dodatni činioci koji bi mogli uticati na nastanjivost, kao što je stepen do kojeg je planeta nagnut prema zvezdi ili od nje. Deo planete nagnut od zvezde dobijao bi manje energije, zbog čega bi bio hladniji.

„Važno je razumeti uticaj koji je Jupiter imao na Zemljinu klimu kroz vreme, kako nas je njegov učinak na našu orbitu promenio u prošlosti i kako bi nas mogao ponov promeniti u budućnosti”.

Kad bi Jupiter bio postavljen bliže Suncu, izazvao bi ekstremno naginjanje na Zemlji, što bi učinilo da veliki delovi Zemljine površine budu ispod leda, pokazala je nova studija.Teže je izmeriti nagib ili masu planete, pa bi naučnici želeli da rade na metodama koje bi im pomogle da procene i te faktore egzoplaneta.U konačnom, kretanje divovske planete poput Jupitera važno je u potrazi za predviđanjem nastanjivosti planeta u drugim sistemima, a i za razumevanje njegovog uticaja u ovom solarnom sistemu.

„Važno je razumeti uticaj koji je Jupiter imao na Zemljinu klimu kroz vreme, kako nas je njegov učinak na našu orbitu promenio u prošlosti i kako bi nas mogao ponovo promeniti u budućnosti”, zaključuje Stiven Kejn.

(Zimo)

O autoru

administrator

Ostavite komentar