MEĐU IZMEĐU

ŽIVA POSLE 24.000 GODINA!

592 pregleda

Naučnici su oživeli beskičmenjaka mikroskopske veličine (Rotatoria) koji je 24.000 godina bio zamrznut u sibirskom večitom ledu. Nakon što su ga ugrejali i nahranili, životinjica je odjednom postala aktivna, čak je počela da se razmnožava.

Odranije je poznato da jednostavni organizmi poput bakterija mogu preživeti hiljadama godina u permafrostu, sada su stručnjaci potvrdili da to može važiti i za složenije organizme.Radi se o životinji sa nervnim sistemom, mozgom i ostalim organima”, rekao je biolog Stas Malavin iz Instituta Puškino (Naučni centar za biološka istraživanja). „Naša studija je najjači dokaz do sada da višećelijske životinje mogu izdržati desetine hiljada godina u kriptobiozi, stanju u kojem su zaustavljeni metabolički procesi.

Stručnjaci su ranije oživeli crviće obliće koji su bili zaleđeni u permafrostu najmanje 30.000 godina. Prethodno pomenuti beskičmenjaci, inače, spadaju u grupu najmanjih višećelijskih životinja (od 0,1 do najviše 3 milimetra veličine). Na glavi imaju venac treplji, koje neprekidno trepere i tako pokreću telo.U istraživanju objavljenom 2018. godine stručnjaci su objavili da su povratili u život višećelijske obliće (panagrolaimus aff. detritofag i plectus aff. parvus), koji su se nalazili u permafrostu u dolini reke Kolime. Naslage u kojima su pronađeni stare su između 30.000 i 40.000 godina.

Malavin i kolege izbušili su 2015. večiti led u blizini reke Alazeje u Sibiru u Rusiji. Pritom su našli jednog beskičmenjaka, manjeg od četvrtine milimetra. Kada su ga zagrejali i dali mu hranu, životinjica je postala ponovo aktivna. Ne samo to – počela se razmnožavati jer se ova vrsta može klonirati bez seksualnog partnera. Naime, pojedini rodovi imaju različite načine razmnožavanja. U povoljnim uslovima razmnožavaju se bespolno (partenogeneza), a u nepovoljnim polno.Prilično smo uvereni da se radi o novoj vrsti”, rekao je Malavin. On i njegov tim sekvencirali su genom ove drevne životinjice i otkrili da je najsličnija vrsti adineta vaga.

Naučnici smatraju da i današnje žiotinjice imaju sličnu sposobnost preživljavanja kao i njihovi drevni preci. Malavin je tokom jednog eksperimenta na sedmicu zamrznuo (minus 15 Celzijusovih stepeni) jedinke različitih modernih vrsta i neke potomke drevnih. Obe grupe su bile podjednako tolerantne na smrzavanje, sa sličnim stopama preživljavanja, piše New Scientist.

No, Malavin i njegove kolege još ne znaju kako to ova bića uspevaju. Naime, organizmi koji podnose smrzavanje imaju mnoštvo mehanizama preživljavanja, a ne samo jedan, i ne koriste svi iste. Rezultati istraživanja pokazuju da, ako je postupak smrzavanja relativno spor, ćelije mogu preživeti stvaranje ledenih kristala uz minimalna oštećenja, što im omogućuje preživljavanje – iako nije poznato kako mogu preživeti desetine hiljada godina.Ti mehanizmi su nam, zapravo, iznenađujuće slabo poznati”, rekao je Stas Malavin.Istraživanje pod imenom A living bdelloid rotifer from 24,000-year-old Arctic permafrost objavljeno je u časopisu Current Biology.

(Izvor Indeks)

O autoru

administrator

Ostavite komentar