LESTVICE ŽIVOTA

ZOMBI-ĆELIJE ZA DUG VEK

204 pregleda

Aplikacija GeroSense iPhonepokazala je da će potpuni gubitak otpornosti ljudskog tela nastupiti između 120. i 150. godine života, ako se ključni trendovi određene osobe zadrže u starosti.

Mnogi ljudi uskoro bi mogli živeti 150 godina, pokazalo je novo istraživanje, objavljeno 25. maja u uglednom časopisu Nature Communications.No, ono je istovremeno otkrilo da je to najverovatnije gornja granica prirodnog trajanja ljudskog života.

Trajanje stalno raste

Očekivano trajanje života u svetu u poslednjih stotinak godina se više nego udvostručilo – s 31 godine u 1900. poraslo je na 72,2 godine u 2017. To produženje omogućili su činioci kao što su napredak medicine, osobito vakcinisanje i antibiotici, ali i kvalitetnija ishrana, higijena, hladnjaci, dostupnost čiste vode i dr.No to nije maksimalno trajanje života, već statistička mera prosečnog vremena trajanja života ljudi u trenutku rođenja, koja zavisi od godine rođenja i drugih demografskih pojedinosti, uključujući biološki pol. Trenutno je ono najduže za japanske žene i iznosi 84,3 godine.

Kako se očekivano trajanje života produžava, očekuje se da bi broj stogodišnjaka u 21. stoleću trebalo znatno da poraste. Prema britanskom Uredu za nacionalnu statistiku (ONS), čak trećina dece rođene 2013. u Velikoj Britaniji mogla bi doživeti stotu. Prema Ginisovoj knjizi rekorda, najstarija živa osoba na svetu Japanka Kane Tanaka koja ima 118 godina. Žan Kalman, najstarija zabiležena osoba koja je ikad živela, umrla je u Francuskoj u 122. godini.

Veštačko produžavanje

U tehnološkim krugovima, naročito u Silicijumskoj dolini, poslednjih godina je popularna ideja da bi se ljudski život mogao učiniti večnim tako što bi se umovi ljudi prebacivali u računare. Za sada još nije jasno koliku bi moć trebalo da imaju računari da bi simulirali funkcionisanje ljudskog mozga. Naime, kada bismo hteli kopirati baš sve funkcije mozga sa svim neuronima i popratnom biologijom, svi računari koja danas postoje u svetu ne bi bili dovoljni. Naravno, postoji mogućnost da nije neophodno kopirati kretanje baš svakog molekula, svakog neurotransmitera i hormona, poput dopamina ili oksitocina, da bi se uverljivo simulirao mozak određene osobe. Ali to je još u domenu spekulacija.

Neki naučnici, takođe, smatraju da bi se ljudski život mogao bitno produžiti biološki, bez računara, veštačkim produžavanjem telomera koje imaju važnu funkciju u deobićelija. Naime, krajevi hromosoma imaju svojevrsne zaštitne kapice u kojima se nekodirajući genski kod samo ponavlja i koje onemogućuju daprilikom deobe ćelije nastanu greške u DNK.

Budući da se sa svakim deljenjem telomere skraćuju, u jednom trenutku postaju toliko kratke da dalje deljenje postaje nemoguće, pa tkiva prestaju da se obnavljaju, što vodi starenju i konačno smrti. Kada bi se telomere mogle produžiti, verovatno bi se moglo produžiti trajanje života. Istraživanja su pokazala da oksidativni procesi, poput izlaganja suncu i štetnim hemikalijama ili nezdravoj hrani, skraćuju telomere. S druge strane, utvrđeno je da hrana bogata antioksidansima i niskokalorična ishrana i redovna gladovanja usporavaju trošenje telomera. No još nije dokazano da bi se produžavanjem telomera ljudski život mogao produžavati u nedogled. Štaviše, utvrđeno je da kod nekih sisara trajanje života ne koreliše s dužinom telomera.

Koliki je maksimum?

U novom istraživanju tim naučnika pokušao je odrediti koliko bi se maksimalno moglo živeti prirodno, bez gore navedenih i sličnih intervencija, zahvaljujući nekoj kombinaciji valjanog ponašanja, povoljnih uslova i dobre genetike. Naravno, preduslovi su da se ne umre od raka ili bolesti srca i da se ne nastrada u saobraćajnoj nesreći.

Autori tvrde da, kada se otklone sve moguće rizike, i dalje ostaje činjenica da sposobnost tela da povrati ravnotežu u svoje bezbrojne strukturne i metaboličke sisteme nakon poremećaja bledi s vremenom. Čak i ako se prođe kroz život s malo izvora stresa i bez teških hroničnih bolesti, taj postupni pad ograničava ljudski život na maksimalno 120 do 150 godina.

U novoj studiji Timoti Pirkov, istraživač u kompaniji Gerosa sedištem u Singapuru, i kolege proučavali su tempo starenja u tri velike grupe u SAD, Velikoj Britaniji i Rusiji. Da bi procenili odstupanja od stabilnog zdravlja, sizradili su aplikaciju DOSI (Dynamic Organism State Indicator) za iPhone, koja je procenjivala tempo starenja uzimajući u obzir uzrast, bolesti i stil života. Prema studiji, autori su, pord ostalog, merili broj krvnih zrnaca i koraka u danu. Aplikacija je koristila veštsčku inteligenciju da bi utvrdila otpornost tela i sposobnost oporavka od ozleda ili bolesti.Proračun otpornosti na temelju tokova podataka o fizičkoj aktivnosti implementiran je u aplikaciju GeroSense iPhone, rekao je prvi autor studije,dr Tim Pirkov.

I za broj krvnih ćelija i za broj koraka uzorak je bio jednak: kako se životna dob povećavala, neki činioci, nezavisno od bolesti, uzrokovali su predvidljiv i postupan pad sposobnosti tela da povrati broj krvnih ćelija ili broj koraka na stabilan iznos nakon određenih poremećaja. Aplikacija je pokazala da će potpuni gubitak otpornosti ljudskog tela nastupiti između 120. i 150. godine života, ako se ključni trendovi određene osobe zadrže u starosti.

„Starenje kod ljudi pokazuje univerzalne odlike zajedničke složenim sistemima koji rade na rubu dezintegracije”, kaže suosnivač pomenute kompanije dr Piter Fedičev.Ovaj rad je demonstracija kako se koncepti pozajmljeni iz fizičkih nauka mogu koristiti u biologiji za ispitivanje različitih aspekata starenja i krhkosti da bi se proizvele snažne intervencije protiv starenja.

Povećanje dugovječnosti?

Dvojac iz kompanije Gero kaže da ljudi sa starenjem u proseku provode sve manje vremena u svojem optimalnom fiziološkom stanju.S druge strane, autori smatraju da studija otvara vrata za pronalaženje novih tretmana i kliničkih istraživanja mogućih načina za usporavanje procesa starenja.

Autori veruju da bi jedan od ključeva za povećanje dugovečnosti, odnosno za pronalaženje eliksira života, mogle biti tzv. senescentne ili zombi-ćelije”. To su žive ćelije koje su postale nefunkcionalne, a povezuju se s brojnim bolestima karakterističnim za starenje, od artritisa do Alchajmerove bolesti.Stručnjaci smatraju da bi genetske manipulacije, ograničavanje unosa kalorija i novi lekovi mogli dodatno produžiti život.

(Izvor Indeks)

O autoru

administrator

Ostavite komentar