Proteklih nekoliko decenija u zapadnim društvima postoje značajna razilaženjima u životnim opredeljenjima muškaraca i žena. Razlike se manifestuju u područjima kao što su obrazovanje, tržište rada, politika, religioznost i porodične vrednosti. Žene sve više preuzimaju vodeće uloge u obrazovanju, radnoj snazi i političkom životu, a muškarci postaju sve konzervativniji i privrženiji religiji i porodicii ako se gleda relativno u odnosu na suprotni pol.
Podaci prikupljeni u SAD, a i u brojnim drugim zapadnim zemljama, pokazuju da razlike postaju sve očiglednije u obrazovanju, naročito visokom. Prema podacima Američkog instituta za dečake i muškarce (AIBM), na tamošnjim koledžima i univerzitetima ima 2,4 miliona više žena nego muškaraca. Muškarci u SAD su 2021. dobili 42% svih dodeljenih diploma mastera, što je najniži udeo i približno je udelu od 43% diploma koje su dodeljene ženama 1970.
Podaci tržišta rada u SAD pokazuju sličan trend. Od osamdesetih prošlog veka plate i radna učešća fakultetski obrazovanih ljudi rastu. Međutim, okolnosti su složenije za muškarce iz radničke klase, čija su primanja minulih nekoliko decenija stagnirale ili čak opadala. Prema analizi AIBM-a, muškarci iz radničke klase sada imaju znatno manju izglede da će biti zaposleni nego pre četrdeset godina. Suprotno tome, žene iz radničke klase ostvarile su veći napredak na tržištu rada. Prema Ujedinjenim nacijama, ako se trenutni tempo promena nastavi, žene i muškarci u zapadnim zemljama postići će ravnopravnost u primanjima tek kroz stotinak godina.
Veliko istraživanje objavljeno 2014, sprovedeno u zemljama EU, pokazalo je da su žene do sedamdeseih godina u većoj meri nego muškarci glasale za konzervativne i desnocentrističke stranke. No te rodne razlike su u mnogim naprednim industrijalizovanim demokracijama postupno nestale. Štaviše, žene danas u poređenju s muškarcima u glasačkim odlukama više naginju levici. Ovaj trend manje je manje izražen ili je odsutan uglavnom u postkomunističkim zemljama. Kao jedno od mogućih tumačenja te razlike nameću se brojna istraživanja koja su pokazala da je u postkomunističkim zemljama došlo do značajne retradicionalizacije društva.
Istraživanja Pew Research Center-a i Gallup-a, takođe, pokazuju da žene sve više podržavaju progresivne politike, dok muškarci tu stagniraju. Prema Galupu Amerikanke u od 18 do 29 godina danas će se s 15% većom verovatnoćom od muškaraca identifikovati kao liberalne. Taj jaz je danas pet puta veći nego što je bio 2000. Raskorak je osobito izražen među milenijalcima, kod kojih 70% žena naginje Demokratskoj stranci, dok je kod muškaraca ta brojka znatno niža, oko 49%. Neki analitičari smatraju da su tome u značajnoj meri pridonijeli pokreti kao što je MeToo.
Još jedan neočekivani trend odnosi se na religioznost među mladima. Prema novijim istraživanjima, prvi put u istoriji SAD mladići pokazuju veću religioznosti od devojaka, iako se uopšteno beleži pad religioznosti za dvadesetak posto u odnosu na 1950. Dok su žene do sredine 20. stoljeća bile religioznije od muškaraca, anketa PRRI (Public Religion Research Institute) pokazala je da se 39% žena generacije Z identifikuje kao verski neopredijeljena u poređenju s 31% muškaraca.
Naučnici smatraju da bi ovaj preokret mogao biti posledica većih društvenih promena, kao što su povećanje obrazovanja i sekularizacije među ženama, ali i promena u tradicionalnim porodicama. Istraživanja su pokazala i da su muškarci u SAD proteklih godina češće izražavali želju za decom nego žene. A one, s druge strane, sve češće preferiraju nezavisnost i karijeru, a mnoge odgađaju ili čak odbacuju ideju o braku i eci. Među ispitanicima od 18 do 34 godine, 69% koji nisu bili u braku izjavilo je da se jednog dana žele venčati, podjednako muškarci i žene. No, pritom je 57% muškaraca reklo da želi imati decu naspram 45% žena.
(Ilustracija Pixabay)
(Indeks)
