SUNČEVA AVLIJA

ČETIRI SUPERMESECA

212 pregleda

Puni supermesec na nebu se vidi kao malo veći i zametnije svetliji od prosečnog punog meseca.Kako nastaje supermesec?

Danas (19. avgust), ako bude vedro, videćemo puni mesec, koji će biti supermesec, a ujedno i plavi mesec. U 2024. već se dogodilo pet mladih supermjeseca, a pred nama su u četiri meseca zaredom još četiri puna supermeseca. Puni mesec (uštap) nastaje kada je mesec na suprotnoj strani od Sunca u odnosu na Zemlju (ona je u sredini), dok se mladi mesec događa kada se mesec nađe između Sunca i Zemlje. Kada se jedan od ovih položaja poklopi s perigejom, nastaje supermesec. Naravno, mladi supermesec obično ne možemo videti, osim ako uzrokuje pomračenje sunca jer je njegova osvetljena strana okrenuta ka našoj zvezdi.

Puni supermesec na nebu se vidi kao malo veći i zametnije svetliji od prosečnog punog meseca. Kako nastaje supermesec? Putanja po kojoj Mesec kruži oko Zemlje nije savršena kružnica, već je blago izdužena elipsa. Pritom je malo pomaknuta (Zemlja se ne nalazi tačno u središtu elipse), pa postoji tačka na kojoj je Mesec najbliži Zemlji (naziva se perigej) i tačka na kojoj je najudaljeniji (apogej). Termin perigej dolazi od grčkih reči „peri”, što znači blizu, i „ge”, što znači Zemlja.

Mesec je u proseku od Zemlje udaljen oko 384.400 kilometara. U perigeju najbliže prilazi Zemlji na oko 356.500, dok je u apogeju najviše udaljen oko 406.700. Pod uticajem gravitacije Sunca i planeta (prvenstveno Sunca) putanja Meseca se u odnosu na Zemlju još malo pomiče, pa nije svaki perigej jednako blizu, kao što nije ni svaki apogej jednako daleko. Supermesec nije službeni astronomski termin, već je kovanica koju je smislio astrolog Ričard Noli 1979. godine (da, dobro ste pročitali – astrolog, a ne astronom). On je definisao supermesec kao puni ili novi mesec koji se nalazi unutar 90% najbliže tačke Zemlji u svojoj orbiti. Naime, neće se uvek dogoditi da je Mesec pun u trenutku kada je tačno u perigeju. Astronomi koriste termine Mesec u perigeju i Mesec u apogeju.

Naučno ozbiljniji pristup predviđanju supermeseca povezuje se s astronomom Fredom Espenakom i metodom, koja uzima u obzir promjene u Mesečevoj orbiti tokom svakog lunarnog ciklusa. Poznat je po stručnosti u predviđanju pomračenja, a njegove tablice supermeseca koriste se kao referenca u mnogim astronomskim krugovima. Iako je pojam supermesec popularan, pojedini naučnici smatraju ga preteranim jer ne izgleda drastično veći oku posmatrača nego uobičajeni puni mesec. Razlika u veličini iznosi do 8%, a u veličini u poređenju s najmanjim punim mesecom u godini (mikromesec) do 14%.

S druge strane, razlika u sjaju je primetnija. Supermesec može biti do 15% svjetliji od prosečnog punog i do 30% od mikromeseca. To znači da, čak i ako ne primetite razliku u veličini, možete uočiti da je supermesec svjetliji. Izvesni revnosi posmatrači neba tvrde da mogu uočiti tu razliku u veličini, no to bi mogao biti lični utisak jer je ona mala. Plavim mesecom naziva se druga pojava punog meseca u jednom kalendarskom mesecu. Ona je moguća jer mu treba 29,53 dana da obiđe Zemlju, dok kalendarski mesec može trajati 31 dan. Plavi je, takođe, i treći od četiri puna meseca u sezoni.

Naziv nema nikakve veze sa stvarnom bojom, iako on u određenim atmosferskim prilikama, doista može imati plavu boju, primerice kada vulkanske erupcije u atmosferu izbace čestice koje na određen način raspršuju svetlost. U 2024. godini četiri puna supermeseca pojaviće se na sledeće datume: 19. avgusta –  361.969 kilometara, 18. septembra –  357.485 kilometara, 17. oktobra –  357.363 kilometra i 15. novembra – 361.866 kilometara. Najbliži puni supermesec 2024. dogodiće se 17. oktobra, kada će Mesec biti udaljen 357.363 kilometra od Zemlje.

Supermesec ne utiče samo na doživljaj noćnog neba, već i na ockane. Tokom punog i mladog dolazi do većih plima, poznatih. Kada se puni mesec poklopi s perigejom, plime postaju izraženije i nazivaju se perigejske plime ili ponekad kraljevske plime. One mogu uzrokovati poplave, posebno kada su popraćene niskim atmosferskim pritiskom, obilnim kišama i snažnim vetrovima. Iako gravitacija Meseca u toku supermeseca nije dramatično jača (otprilike je 4% veća), to je dovoljno da uzrokuje primetno veće plime u određenim dielovima svijeta. Međutim, stvarni uticaj na plimu u velikoj meri zavisi od oblika obale i lokalnih vremenskih uslova.

(Ilustracija Wikipedia)

(Indeks)

O autoru

administrator

Ostavite komentar