Dajete li dojenčadi antibiotike, dok iz njihove ishrane izostavljate orašaste plodove i jaja, izlažete ih većem riziku od alergija u budućnosti, pokazalo je novo istraživanje koje je obuhvatilo oko 2,8 miliona dece iz celog sveta. Upotreba antibiotika tokom prvoga meseca života može rezultirati većim rizikom od alergije na neku hranu, tvrdi tim američkih naučnika i upozorava na nešto manji rizik ako se lekovi primenjuju u kasnijem dobu ili za vreme trudnoće. Opsežna studija, koju je objavilo Američka lekarsko udruženje proširuje naša saznanja o tome kako se razvijaju alergije, objavili su naučnici sa kanadskog Univerziteta Mekmaster u Hamiltonu. Činjenica je da postoji veća verovatnoća da će se kod novorođenčadi čiji roditelji ili braća i sestre pate od alergija takođe razviti alergija, kažu naučnici. I tvrde da su deca koja razviju ekcem do četiri puta podložnija naknadnoj pojavi alergija. Brojni stručnjaci smatraju da bi decu u ranijnom dobu trebalo izlagati namirnicama poput orašastih plodova i jaja. I da je verovatnoća od nastanka alergije otprilike dvostruko veća među decom kojoj se ne daje kikiriki u kašastom obliku do druge godine života.
„Trend alergija na određene namirnice ne može se u potpunosti objasniti isključivo genetikom. U ovom slučaju postoje razne interakcije, odnosno savršena oluja koja uključuje genetske predispozicije, zdravlje kože, mikrobiom i vrlo važnu izloženost okolini”, rekao je Derek Ču sa Mekmastera. Njihovo otkriće usledilo je nedugo nakon razultata istraživanja američkog Univertiteta Jejl po kojemu izlaganje dece raznim mikrobima nedugo posle rođenja pridonosi i pomaže da se blokiraju alergijske reakcije kasnije u životu. Tim sa Jejla smatra da bi moderna opsesija čistoćom mogla uticati na to da imuni sistem postane nedovoljno uvežban i skloniji preteranim reakcijama na razne činioce. „Sa industrijalizacijom i upotrebom antibiotika, dezinfekcionih sredstava, higijenskih proizvoda, vakcinisanjem i brojnim drugim činiocima sve smo zaštićeniji od doista opasnih mikroba, što je sjajna vest”, ističe Ruslan Medzitov sa Jejla, no istovremeno upozorava da je problem u tome što je imuni sistem u tom nedovoljno obučenom i nepripremljenom stanju, zbog u uobičajenim okolnostima izlaganja bezopasnim činiocima može reagovati patološkom alergijskom reakcijom“. Prošle godine časopis Journal of Infectious Diseases objavio upozorenje po kojemu ponovljena upotreba antibiotika pre druge godine života deteta može rezultirati većim rizikom od razvoja astme, alergijom na hranu i polenskom groznicom u kasnijem životu. Krajem 2024.tim švedskih naučnika podastro je dokaze o dobro utemeljenoj istini da odrastanje na farmi usred užurbanog seoskog života zapravo znači i manji rizik od razvoja alergija.
(Ilustracija Shutterstock)
(Indels)
