Paleontozi su otkrili novu vrstu praistorijskog letećeg gmizanvca na jednom od najneobičnijih mogućih mesta – u fosiliziranojpovraćki dinosaura. Ostaci dosad nepoznatog pterosaura, nazvanog Bakiribu waridza, pronađeni su u Brazilu, a ime na jeziku autohtonog naroda Kariri znači češljasta usta, piše Science Alert. Razlog za takvo ime postaje jasan na prvi pogled. Čeljust pterosaura bila je ispunjena dugim zubima nalik na čekinje, koje je verovatno koristio za filtriranje sitnih stvorenja iz vode, slično kao što to danas rade kitovi.
Ovo okriće je posebno značajno jer je Bakiribu prvi pterosaur s takvim načinom ishrane pronađen u Brazilu, a naučnicima pruža nove uvide u evoluciju ovih fascinantnih letećih gmizavaca. Istraživači možda nikada ne bi ni saznali za postojanje ove vrste da nije bilo proždrljivog dinosaura koji je pokušao da ga pojede. Kosti dve jedinke uočene su unutar neobične fosilne tvorevine, zajedno sa ostacima četiri ribe. Detaljnom analizom paleontolozi su utvrdili da se radi o regurgitalitu ili, jednostavnije rečeno, fosiliziranoj bljuvotini. Neke kosti bile su napukle i slomljene, što sugeriše da ih je grabljivac žvakao.
Međutim, čini se da obrok nije dugo zadržao. „Na temelju prostornog rasporeda ostataka, verovatno je da je predator prvo konzumirao pterosaurose, zatim ribe, a potom regurgitirao deo progutane mase kao odgovor na mehaničku nelagodu ili opstrukciju uzrokovanu skeletnim elementima pterosaurosa”, navode istraživači u svojem naučhom radu. Identitet dinosaura čije su oči bile veće od trbuha još nije potvrđen, a glavni osumnjičeni je spinosaurid. Za razliku od holivudskih prikaza čudovišta koja se bore s T-rexom, smatra se da su se ovi grabljivci uglavnom hranili ribom, uz povremeni zalogaj u obliku pterosaura. Ovo fascinantno otkriće ne samo da predstavlja novu vrstu, već pruža redak uvid u interakcije najmanje tri različite vrste koje su nekada delile isti ekosistem. Istraživanje je objavljeno u časopisu Scientific Reports.(AI Ilustracija)
(Indeks)
