Američka biotehnološka kompanija Colossal Biosciences, poznata po ambicioznim projektima genetskog inženjerstva oživljavanja vunastog mamuta i tasmanijskog tigra, objavila je da sada svoju pažnju usmerava i na izumrle afričke vrste. Potvrdila je da su u tajnosti radili na povratku veličanstvene životinje koja je nestala pre otprilike 200 godina, piše CNN. Plava antilopa, poznata i kao modra, nekada je nastanjivala pašnjake južne Afrike i jedini je veliki afrički sisar koji je izumro u zabeleženoj istoriji. Njen brzi nestanak pripisuje se lovu tokom kolonijalnog doba, gubitku staništa i nadmetanju za ispašu s domaćom stokom. Ben Lam, izvršni direktor, izjavio je da bi ovaj potez bio ispravljanje nekih grehova iz prošlosti.
„Ovo je očigledan primer izumiranja koje smo sami uzrokovali, a sada imamo tehnologiju i možemo je u idućih nekoliko godina dodatno usavršiti da taj proces preokrenemo”, rekla je Bet Šapiro, glavna naučna direktorka. To je prvi projekat ove kompanije koji se bavi papkarima i prvi usmeren na kontinentalnu Afriku. Napori su započeli 2024. godine, kada su naučnici izolovali DNK iz muzejskog primerka plave antilope da bi sastavili njen genom. Na temelju toga dešifrovali su genetske varijante odgovorne za ključne fizičke osobine, poput plavosivog krzna, bele mrlje ispod očiju i dugih zakrivljenih rogova. Analiza je potvrdila da su sabljasta i konjska antilopa njeni najbliži genetski srodnici. Kompanija stoga koristi ćelije konjske antilope kao temelj za genetsko preuređivanje, a ta vrsta će poslužiti i kao surogat majka za laboratorijski uzgajen embrion. Prvi primerak očekuje se u nadolazećim godinama.
Lam je objasnio da kompanija sada objavljuje projekat jer je ostvarila niz otkrića koja bi se mogla primeniti i na očuvanje ugroženih vrsta antilopa, poput kritično ugrožene hirole. Među uspesima su prvo uspešno prikupljanje jajnih ćelija i stvaranje indukovanih pluripotentnih matičnih ćelija konjske antelope: „Postigli smo dovoljan napredak u tehnologijama koje se sada mogu odmah primeniti”. Osim plave antilope, radi se na oživljavanju vunastog mamuta, ptice dodo, tasmanijskog tigra i divovske moe. Prošle godine predstavljena su tri mladunca nastala genetskim modifikovanjem sivog vuka da nalikuju izumrlom strašnom vuku. Ambiciozni poduhvati privukli su brojne ulagače, uključujući reditelja Pitera Džeksona, Paris Hilton i sportiste Toma Bredija i Tajgera Vudsa.
Pojedini stručnjaci, međutim, izražavaju skepsu. Dr Dejvid Malon, koji nije uključen u program, opisao ga je kao izuzetno zanimljiv naučni eksperiment, ali je doveo u pitanje njegovu vrednost za stvarne napore očuvanja: „Pitanje je koliko se to može smatrati prioritetom za očuvanje vrsta, a mislim da je odgovor – ne baš. Golem novac troši se na ove operacije, koje su očito od velikog naučnog interesa, no mnogi bi, verujem, smatrali da bi bio bolje utrošen na pokušaje da se spasu od izumiranja neke vrste”. On je podsetio na uspešne primere spasavanja vrsta gajenjem u zatočeništvu, poput arapskog i sabljastorog oriksa, i postavio pitanje postoji li uopšte funkcionalan ekosistem u koji bi se oživljena plava antilopa mogla vratiti. Kritičari ističu da je deekstinkcija tehnički nemoguća. Posle objave o strašnom vuku Duško Ilić, profesor na Kings koledžu u Londonu, nazvao je stvorenu životinju sintetičkim surogatom dizajniranim da oponaša fizičke osobine, a sam proces iluzijom. Čak je i glavna naučnica kompanije, Bet Šapiro, svojevremeno izjavila: „Jednom kada vrsta nestane, nestala je zauvek”.
(Ilustracija YouTube)
(Indeks)
