PANDORINA KUTIJA

ČAĐ U ORGANIMA FETUSA

194 pregleda
Shutterstock

Naučnici pronašli čestice opasne za razvoj i život budućeg deteta.

Poznato je da je zagađeni vazduh najveći činilac rizika u životnoj sredini za prevremenu smrt. Procenjuje se da u svetu godišnje uzrokuje oko sedam miliona smrtnih slučajeva, od čega u Evropi oko 500.000. Poznato je, takođe, da onečišćenja, poput pasivnog pušenja, olova u vodi i hrani i pesticida, mogu uticati na zdravlje nerođene dece.Na primer, naučnici povezuju izlaganje pasivnom pušenju tokom trudnoće s 13% povećanim rizikom od urođenih mana i 23% povećanim rizikom od smrti ploda.

Istraživači se godinama pitaju može li zagađenje kroz placentu majke ući u organizam fetusa.U novom istraživanju, objavljenom u uglednom časopisu Planetary Health, međunarodni tim naučnika sa Univerziteta Aberdin u Škotskoj i Univerziteta Haselt u Belgiji pronašao je dokaze za postojanje toksičnih čestica iz vazduha u plućima, jetri i mozgu nerođenih beba.

Domaćinstva stvaraju nešto više od polovine ukupne čađi, potom sledi prevoz, od kojeg dolazi oko 26% emisija. Ranija istraživanja pokazala su da čađ ima negativan uticaj na zdravlje ljudi jer uzrokuje kardiovaskularne bolesti, astmu i prevremenu smrt.

Autori u studiji pišu da su pronašli dokaze za postojanje čestica čađi u krvi iz pupčane vrpce već u prvom tromesečju razvoja fetusa, što potvrđuje da one mogu proći kroz majčinu posteljicu i ući u krvotok fetusa.Otkrili smo da čestice vazduhazagađenog ugljenikom, koje majka udahne, mogu preći u placentu i zatim se preneti u organe ljudskog fetusa u toku trudnoće. Ovo otkrićo je posebno zabrinjavajućr jer je pomenuzti vremenski prozor izloženosti ključan za razvoj organa”, ističu autori.

Za potrebe novog proučavanja istraživači su se usredsredili na nanočestice čađi, koje su rezultat izgaranja uglja, dizela i drugih goriva iz biomase. Domaćinstva stvaraju nešto više od polovine ukupne čađi, potom sledi prevoz, od kojeg dolazi oko 26% emisija.Ranija istraživanja pokazala su da čađ ima negativan uticaj na zdravlje ljudi jer uzrokuje kardiovaskularne bolesti, astmu i prevremenu smrt.

Epidemiološke studije pokazale su, pak, da čestice čađi predstavljaju veći zdravstveni rizik od ostalih sastojaka zagađenog vazduha, uključujući fine čestice prečnika manjeg od 2.5 mikromilimetara (PM2,5).Jedno ranije proučavanje, objavljeno u časopisu Nature Communications, utvrdilo je da čestice čađi iz pluća majke mogu dospeti do placente.No pre najnovije studije niko nije sa sigurnošću mogao reći stižu li i do fetusa.

Budući da su nanočestice čađi takođe, obložene metalima i organskim molekulima, kao što su drugi produkti izgaranja, one su ,trojanski konjiʼ za prenos tih otrovnih jedinjenja u organe fetusa.

Za potrebe istraživanja, naučnici su ispitali perinatalne i fetalne uzorke iz Belgije i Velike Britanije.Ustanovili smo da ne samo da su nanočestice crnog uglja ušle u placentu u prvom i drugom tromesečju ljudskog fetusa već i da su dospele u pojedine organe, posebno u jetru, pluća i mozak”, rekao je zaMedicine News Todayjedan od autora studije Pol Foler, profesor na Univerzitetu Aberdin.Dodao je da je tim bio iznenađen koliko su iznosi nanočestica čađi u ljudskom fetusu bili slične onima u placenti.

„Nadali smo se da će fetus biti zaštićen, barem na nekom vidljivom nivou. Jasno je da nije i to je vrlo zabrinjavajuće jer se verovatno odnosi na mnoge druge vrste mikro i nanočestica. Budući da su nanočestice čađi takođe, obložene metalima i organskim molekulima, kao što su drugi produkti izgaranja, one su ,trojanski konjiʼ za prenos tih otrovnih jedinjenja u organe fetusa”, zaključio je Pol Foler.

Tim Navrot, profesor epidemiologije životne sredine na Univerzitetu Haselt, kaže da njihova otkrića pokazuju potrebu za rigoroznijim standardima u ograničavanju dopuštenih količina zagađenja u vazduhu. „Naša studija sprovedena je u području s relativno niskom izloženošću”, objasnio je on.No i u tako niskim koncentracijama u okolini već vidimo veliki broj čestica – primerice, približno 6.000 čestica čađu u kubnom milimetru tkiva pluća i mozga fetusa. U područjima s visokom izloženošću će ih biti znatno više. Zdrav vazduh trebalo bi da bude osnovno ljudsko pravo. Moramo ozbiljno shvatiti zagađenje.

Stoga istraživači trudnicama predlažu da na mestima s visokim koncentracijama onečišćenja, kada izlaze na ulicu, nose maske i da u stanovima imaju prečišćivače vazduha.

(Indeks)

O autoru

administrator

Ostavite komentar