MEĐU IZMEĐU

ČOVEKOV MOZAK MLAĐI

192 pregleda

Mozak modernog čoveka mlađi je nego što se dosad pretpostavljalo i razvio se verovatno pre milion i po godina, nakon što su se ljudi uspravili na dve noge, tvrde naučnici.

Naši najstariji preci iz roda Homo, grupe kojoj pripadaju i moderni ljudi, pojavili su se na kopnu pre 2,5 miliona godina s primitivnim majmunolikim mozgovima otprilike upola manjim nego što su današnji ljudski.Kada se tačno i gde mozak razvio u nešto što nas čini ljudima? Na to pitanje naučnici pokušavaju naći odgovor otkako postoji priča o poreklu čoveka.

„Pretpostavljalo se da se moderni mozak razvio na samom početku postojanja roda Homo, dakle pre otprilike 2,5 miliona godina”, rekao je paleoantropolog sa Ciriškog univerziteta Kristof Zolikofer, jedan od autora studije objavljene u časopisu Science. Zolikofer i njegova kolegica Marsja Ponse de Leon proučavali su fosilizovane lobanje iz Afrike, Gruzije i sa Jave i otkrili da se evolucija mozga zbila mnogo kasnije, između 1,7 i 1,5 miliona godina.

Pošto se mozgovi ne mogu da se fosiluzuju, jedini način da se ustanovi njihov razvoj jeste proučavanje tragova koji su ostali u lobanji. Naučnici su zato napravili virtuelni endokast, odlivak mozga, popunjen onim što je u davno bilo u lobanjama. Kod ljudi je Brokino područje, frontalni deo mozga koji upravlja govorom, znatno veće nego odgovarajući deo mozga velikih čovekolikih majmuna, naglasio je Zolikofer. Proširenje tog područja rezultira pomicanjem svega što se nalazi iza.

Proučavajući lobanje iz Afrike naučnici su utvrdili da su uzorci stari oko 1,7 miliona godina još imali čeoni režanj karakterističan za čovekolike majmune. To je bilo veliko iznenađenje”, kazao je Zolikofer i značilo je da je Homo počeo hodati pre nego što mu je evoluirao mozak. Sad znamo da su u dugoj evolucionoj povesti naši prvi predstavnici bili kopneni dvonošci majmunolikog mozga.No mlađi afrički fosili, stari otprilike 1,5 miliona godina, imali su odlike modernog ljudskog mozga. To znači da se evolucija mozga zbila između ta dva datuma u Africi, navodi se u studiji. Zaključak potvrđuje i činjenica da su pronađena složenija oruđa iz tog razdoblja. To nije slučajno. Delovi mozga koji su doživeli ekspanziju koriste se za složenije zadatke poput izrade oruđa.

Drugo iznenađenje stiglo je nakon proučavanja pet fosilizovanih lobanja iz današnje Gruzije, starih između 1,8 i 1,7 miliona godina. Ti dobro očuvani uzorci, pokazalo se, sadržali su primitivan mozak. Ranije smo mislili da je potreban velik i moderan mozak za migracije iz Afrike”, rekao je Zolikofer. Pokazalo se da ovi mozgovi nisu ni veliki. ni moderni, a ljudi su ipak uspeli napustiti Afriku.U međuvremenu fosili sa Jave, najmlađi u ovom istraživanju, pokazali su karakteristike modernog mozga. Naučnici stoga veruju da se dogodilo i drugo iseljavanje iz Afrike. Dakle, imate prvu migraciju iz Afrike, a onda mozgovi u međuvremenu evoluiraju i ljudi se rasprše ponovo”, objasnio je Zolikofer. To nije nova hipoteza, ali dosad nismo imali dokaze. Sad ih imamo.

(Izvor In deks)

O autoru

administrator

Ostavite komentar