EKOSOFIJA

DIM SAGORI MILIONE ŽIVOTA

530 pregleda

Globalna epidemija duvana usmrti preko sedam miliona ljudi svake godine, a od toga 890. 000 nepušača umre usled pasivnog pušenja, podaci su Svetske zdravstvene organizacije kojima upozorava na štetnost duvanskog dima danas kada se obeležava Svetski dan bez duvana.

Kampanjom „Duvan slama srce” Svetska zdravstvena organizacija danas obeležava Međunarodni dan bez duvana. Tema ovogodišnjeg dana bez duvanskog dima je „Duvan i bolesti srca i krvnih sudova”, koja treba da ukaže na negativan uticaj cigareta na kardiovaskularno zdravlje.
Zdravstveni radnici ističu da misija kampanje „Duvan slama srce”,sem da upozori jeste i da podstakne državne organe da pokrenu akcije i mere za smanjenje rizika od nastanka srčanih bolesti nastalih zbog upotrebe duvana.

U svetu ima više od jedne milijarde
pušača,od toga skoro 80 odsto živi u
zemljama saniskim i srednjim prihodima.

Uprkos tome što je poznat uticaj duvana na srce i što postoji više načina da se smanji posledično umiranje i obolevanje, znanje građana o duvanu kao uzročniku kardiovaskulatnih bolesti je nedovoljno.Od kardiovaskularnih bolesti umire više ljudi nego od bilo koje druge bolesti u svetu, a 12 odsto smrtnih slučajeva izazvanih bolestima srca je posledica upotrebe duvana i izloženosti duvanskom dimu. Međutim, udeo kojim se meri uticaj duvana na smrtni ishod od kardiovaskularnih bolesti zavisi i od mnogih drugih doprinosećih faktora, te dosta varira i u zavisnosti od stepena razvoja posmatrane zemlje.

Dokazano je da čak i oni pušači koji
konzumiraju manje od pet cigareta
dnevnoimaju značajno veći rizik da
obole odkoronarne bolesti srca.

U svetu ima više od jedne milijarde pušača, od toga skoro 80 odsto živi u zemljama sa niskim i srednjim prihodima. Istovremeno, od preko 17 miliona osoba, koliko ih svake godine u svetu umre od kardiovaskularnih bolesti, najveći deo njih upravo je iz ovih nerazvijenih područja. Dokazano je da čak i oni pušači koji konzumiraju manje od pet cigareta dnevno imaju značajno veći rizik da obole od koronarne bolesti srca. Čak i nevoljno udisanje duvanskog dima iz okruženja,  poznato kao pasivno pušenje, kod odraslih doprinosi nastanku širokog spektra ozbiljnih oboljenja. Među njima su najčešća oboljenja disajnog trakta, uključujući i rak pluća, ali i kardiovaskularne bolesti.


I pasivno pušenje ubija (Vikipedija)

Mere koje će uskoro pokrenuti Svetska zdravstvena organizacija, pod nazivom MPOWER, obuhvatiće monitoring učestalosti upotrebe duvana i politike prevencije, zaštitu ljudi od izloženosti duvanskom dimu, kao i pružanje pomoći pri odvikavanju i upozoravanje na opasnost od duvana.

Pored tih primarnih zaduženosti, merama će se pratiti pravilna primena postojećih zabrana reklamiranja duvanske industrije, a Organizacija će se još više zalagati za povećanje poreza na duvanske proizvode.Ove mere trebalo bi da daju jasan okvir u kreiranju javnozdravstvenih politika u daljem delovanju svih članica potpisnica Okvirne konvencije o kontroli duvana. Podsetimo, Srbija je ovu konvenciju potpisala davne 2005. godine.

Iz Svetske zdravstvene organizacije podsećaju da i primena odgovarajućeg zakona, pre svega zabranom i odgovarajućom kontrolom pušenja na radnim mestima i u celokupnom javnom prostoru, doprinose unapređenju zdravstvenog profila zajednice u celini, a posebno kada su u pitanju kardiovaskularne bolesti.

(Jovana Tomić, Danas)

O autoru

Stanko Stojiljković

Ostavite komentar