Kineski nuklearni fuzijski reaktor, nazvan „veštačko sunce” probio je važnu granicu fuzije tako što je plazmu održao van uobičajenog radnog raspona, čime je postignut značajan napredak u ljudskoj potrazi za gotovo neiscrpnom čistom energijom. Eksperimentalni napredni superprovodljivi tokamak (EAST) održao je plazmu, visokoenergetsko četvrto stanje materije, stabilnom pri ekstremnim gustinama, što se do sada smatralo glavnom preprekom u razvoju nuklearne fuzije, navodi se u saopšenju Kineske akademije nauka. Rezultati sugerišu praktičan i skalabilan put za proširenje granica gustine u tokamacima i fuzijskim uređajima sledeće generacije”, rekao je Ping Ču, profesor Fakulteta elektrotehnike i elektronike na Univerzitetu za nauku i tehnologiju u Kini i koautor studije. Nuklearna fuzija nudi potencijal gotovo neograničene čiste energije, bez velikih količina nuklearnog otpada i emisija gasova staklene bašte koje izazivaju klimatske promene.
Novi rezultati, objavljeni 1. januara u časopisu Science Advances, mogli bi čovečanstvo približiti otključavanju ovog energetskog izvora, za koji neki istraživači tvrde da bi mogao biti iskorišćen u narednim decenijama. Ipak, tehnologija nuklearne fuzije razvija se više od 70 godina i još je eksperimentalna nauka, pri čemu reaktori obično troše više energije nego što proizvedu. U međuvremenu, klimatolozi pozivaju na hitno smanjenje emisija stakleničkih gasova, jer se posledice već osećaju širom sveta. Nuklearna fuzija stoga trenutno nije praktično rešenje, ali bi mogla napajati svet u budućnosti. Fuzijski reaktori spajaju dva lagana atoma u jedan teži pomoću toplote i pritiska, pri čemu se oslobađa energija slično kao u Suncu. Budući da ono ima znatno veći pritisak od zemaljskih reaktora, naučnici to kompenzuju time što plazmu zagrevaju na temperature mnogo više od naše zvezde. Kineski EAST je tokamak s magnetskom konfinacijom, dizajniran da kontinuirano održava sagorevanje plazme duže vreme.
Reaktor zagreva plazmu i zarobljava je unutar prstenasto oblikovane komore koristeći snažna magnetska polja. Tokamaci još nisu postigli tzv. fuzijsko paljenje (fusion ignition), tačku u kojoj fuzija postaje samoodrživa, ali EAST je produžio veme tokom kojeg može održati stabilan, snažno ograničen tok plazme. Jedan od glavnih izazova za istraživače je tzv. Grinvaldova granica, ograničenje gustine iznad kojeg plazma obično postaje nestabilna. Ovo je problem jer veće gustine omogućavaju više sudara atoma, smanjujući trošak energije za paljenje, ali nestabilnost prekida fuzijsku reakciju.
(Ilustracija EPA-EFE)
(Kliks)
