KOSMIČKO TKANJE

KROZ VREME NEMOGUĆE

458 pregleda
Brzi moderni život?

Samo svetlost može da putuje brzinom svetlosti – jer nema masu. Putovanje velikom brzinom će jedino promeniti naš doživljaj vremena, ali putovanje kroz vreme putujući brže od brzine svetlosti, nažalost, nije moguće. Zašto?

Izgleda da nije moguće putovati kroz vreme samo tako što ćemo se kretati jako brzo. Mogućnost putovanja kroz vreme uzbuđivala je ljudski rod stotinama godina, inspirišući bezbroj knjiga, i u novije vreme, filmova. Sposobnost kretanja ne samo kroz svemir već u prošlost ili budućnost otvorila bi čovečanstvu bezbroj mogućnosti. Navodno, ako bismo se kretali brzinom svetlosti mogli bismo da putujemo kroz vreme.

U jednom od filmova o Supermanu iz 1978. godine, superheroj se vraća u prošlost leteći oko Zemlje u suprotnom smeru njene rotacije brže od brzine svetlosti.Ovo je neverovatno brzo, jer svetlost se kreće nešto ispod 300.000 kilometara u sekundi. Do sada ljudi se nisu ni približili ovoj brzini. Najbrži objekat koji je napravio čovek, svemirska sonda, putovao je samo 150 kilometara u sekundi.S obzirom na pravi tehnološki napredak, da li je teoretski moguće da putujemo brže od brzine svetlosti, pa tako, poput Supermena, putujemo kroz vreme?

Koliko znamo, ništa ne može ići brže od svetlosti. Međutim, ako se putuje približno brzini svetlosti, vreme se više ne ponaša onako kako smo navikli, pa se na taj način može napredovati u vremenu brže od onih koji se kreću sporije. Dakle, teoretski je moguće putovati u budućnost, ali se nije moguće vraćati u prošlost, napominje astrofizičar dr Šon Mat sa Univerziteta u Ekseteru.

Gledano spolja, svaka energija dodat telu da bi se postigla i prestigla brzina svetlosti samo asimptotski ubrzava do brzine svetlosti. Asimptotski znači da se nešto što se više približava brzini svetlosti, to nikada ne dostiže.

Takođe, moramo imati na umu, kako navodi profesor Erik Tajtli, astronom sa Univerziteta u Edinburgu, kad kažemo brzina svetlosti, to se odnosi na brzinu svetlosti u vakuumu. Svetlost je sporija kada se kreće kroz vodu ili vazduh.„Ako bi nešto (materija ili informacija) putovalo brže od brzine svetlosti u vakuumu, onda nije jasno kako bi percipiralo pravac vremena i kako bismo mi kao spoljni posmatrači percipirali njegovo ponašanje u našem vremenu i prostoru, naglašava dr Tajtli i priznaje da voli film o Supermenu, ali da je putovanje superheroja u prošlost kako je prikazano u filmu, sa naučne tačke gledišta, čista glupost.

Da li drugačije doživljavamo vreme kada putujemo velikom brzinom?

Ajnštajnova teorija relativiteta određuje da vreme nije univerzalno – ono je relativno. Eksperiment Hafele i Kitinga iz 1971. godine pokazao je da je sat koji je leteo u avionu nije pokazivao isto vreme kao sat koji je ostao na Zemlji.Naime, Hafele i Kiting su dva puta leteli oko sveta, prvo na istok, zatim na zapad, sa četiri atomska sata sa cezijumom, nakon čega su ih uporedili sa onima koji su ostali u vojnoj pomorskoj opservatoriji Sjedinjenih Država.

Letovi su izvedeni na konvencionalnim avionima na redovnim komercijalnim letovima. Ispostavilo se da je sat u avionu koji se kretao ka istoku, u smeru Zemljine rotacije, radio brže (što je rezultiralo relativnim gubitkom vremena) od onog koji je ostao na zemlji, dok je sat u avionu koji se kretao prema zapadu, suprotno rotaciji Zemlje, imao manju brzinu od onog na zemlji. Ova pojava se naziva „vremenska dilatacija.

Da li je moguće putovati brže od brzine svetlosti?

Svi stručnjaci se slažu da nije moguće putovati brže od brzine svetlosti, što je takođe precizirano u Ajnštajnovoj teoriji.Dr Erik Tajtli, objašnjava: „Jasno je da nijedan objekat ili informacija ne može putovati brže od brzine svetlosti. Ne radi se o tome da li imamo dovoljno energije da ga pokrenemo. Gledano spolja, svaka energija dodata telu da bi se postigla i prestigla brzina svetlosti samo asimptotski ubrzava do brzine svetlosti.

Asimptotski znači da se nešto što se više približava brzini svetlosti, to nikada ne dostiže.Nijedan objekat ne može putovati brže od brzine svetlosti, jer što objekti putuju brže, postaju sve teži. Prema tome, samo svetlost može da putuje brzinom svetlosti – jer nema masu.Putovanje velikom brzinom će jedino promeniti naš doživljaj vremena, ali putovanje kroz vreme putujući brže od brzine svetlosti, nažalost, nije moguće.

(Izvor RTS)

O autoru

administrator

2 komentara

  • Ali zato „tamna energija“i „tamna materija“ postoje?!O ,Bože koliko je današnja nauka zakucana u blato.Takozvana tamna materija i tamna energija podležu relativističkim procesima.Međutim za to je potrebno napredniji način“drugačiji ugao“ gledanja na materiju-procese.Mi sada imamo posmatranja u svemiru koja su neobjašnjiva jer krše osnovni postulat najveće brzine,brzine svetlosti.Međutim same informacije se tumače potpuno prosto gotovo dečji način razmišljanja.Polazeći sa te tačke gledišta i deca zaključuju logički ispravno ali sama ispravnost zavisi od nivo znanja i razumevanja koje ono poseduje.Odrastao čovek zbog većeg i dubljeg uvida kao i iskustva takođe za isti posmatrani proces ima logičnije objašnjenje.To znači da i jedan i drugi način razmišljanja su relevantni za svoje uzraste.Odrastao čovek će razumeti logiku deteta ali dete ne mora razumeti logiku odraslog čoveka.Brzina svetlosti nije najveća brzina koja postoji jer najveća brzina ne postoji.Brzina svetlosti pripada sinhronim procesima koja određuje nevidljive granice našeg univerzuma.Odnosno pod sinhronim procesima podrazumevam sinhrone interakcijeakcije između materijalnih objekata i sila koje same sebe postavljaju u određenim granicama interakcije.Na primer brzina zvuka u vazduhu zavisi od više parametara koji uslovljavaju jedni druge.Ako ostavimo smešu vazduha ovako kakva jeste onda smo izbacili hemijsku komponentu.Takođe imamo pritisak koji očigledno zavisi od gravitacije i temperature.Tu je i gustina koja je takođe relevantan činilac i međusobno je povezana sa ostalim procesima.Međusobno sadejstvo daje sredinu gde je brzina zvuka postavljena na određen nivo.Nesinhroni su svi procesi koji ispadaju iz ove grupe i njihovo ponašanje ne zavisi od takozvanih sinhronih zakona prirode.One jesu povezane ali labavo.Odavde bih trebao da navedem i drugi kontra primer ali neću .Jednostavno još nije vreme.

  • Nedovoljno znanja sužava širinu pogleda na realnost.To vam je isto kada polazite u školu sa mnogo pitanja i mnog mogućih odgovora(Vaša znatiželja) izražavajući širinu pogleda na prirodu a izađete nažalost sa suženim pogledom uokvireno trenutnom spoznajom.Trenutna spoznaja ne mora značiti i ultimativno znanje.Kroz istoriju više puta se tvrdilo da se u nauci dostigao sam kraj otkrića ali na sreću nije tako.Na žalost na nesreću ograničenih umova.Brzina svetlosti nije najveća moguća brzina transfera informacije dokaz za to već sada možemo naći u kvantnoj fizici.Dokazano je da kvantna isprepletenost NPR fotona svetlosti ili dva elektrona,itd,itd utiču jedan na drugog trenutno bez obzira na koje su rastojanje oni odvojeni.Takođe dokazan je Borov način gledanja na kvantne procese koji podržava predhodno rečeno a ne Ajnštajnov gde se govori o početnom nameštenom stanju.Ajnštajn govori o spuki akciji na distanci tvrdeći da ništa ne može da se kreće brže od svetlosti ali razni postojeći i validni kvantni eksperimenti pobijaju to.

Ostavite komentar