KOSMIČKO TKANJE

MEĐU ZVEZDAMA SVE GUŠĆE

318 pregleda

Kako su se sonde vojadžer udaljavale od heliopauze, instrumenti su i dalje beležili elektronsku gustoću plazme kroz njene oscilacije.

U novembru 2018. letelica vojadžer 2 je nakon 41-godišnjeg putovanja konačno prešla granicu koja označava prestanak uticaja Sunca i stupila u međuzvezdani prostor. No, to nije bio kraj misije, ona i dalje šalje bazične informacije o karakteristikama prostora van Sunčevog sistema.Nedavno je prema Zemlji poslala iznenađujuće podatke. Naime, kako se sve više udaljavala od Sunca, rasla je gustoća kosmosa.

Solarni vetar unutar Sunčevog sistema ima prosečnu gustoću protona i elektrona od 3 do 10 čestica u kubnom santimetru, s time da ona opada kako se udaljavamo od Sunca.

Ovo nije prvi put da je zabeleženo ovakvo povećanje gustoće. Vojadžer 1, koji je ušao u međuzvezdani prostor 2012. godine, otkrio je na drugom mestu sličnu varijaciju gustoće. Novi podaci stoga pokazuju dve stvari: da očitavanje „vojadžera 1 nije bilo pogrešno i da je povećanje gustoće u kosmosu možda odlika lokalnog međuzvezdanog prostora (VLIM).

Na različitim mestima

Granica Sunčevog sistema može se definisati na nekoliko različitih načina, a ona koju su prošle pomenute sonde poznata je kao heliopauza, odnosno rub koji se opisuje uticajem solarnog vetra, piše ScienceAlert.Heliopauza je, dakle, područje u kosmosu gde se prestanak uticaja Sunca definiše pritiskom, odnosno gde je pritisak Sunčevog vetra jednak pritisku čestica međuzvezdanog prostora. To znači da solarni vetar na tom području više ne može nadjačati vetrove obližnjih zvezda i da njegov pritisak više nije dovoljno jak da pogura ili potera vjetar iz međuzvezdanog prostora.


(NASA)

Prostor unutar heliopauze naziva se heliosfera, a prostor izvan nje VLIM. Heliosfera izgleda kao razvučeni balon, sa Sunčevim sistemom na jednom kraju i repom na drugom. Prednji deo, nos”, pokazuje prema smeru orbite Sunčevog sistema u Mlečnom puta.Oba vojadžera prešla su heliopauzu na području nosa, ali na različitim mestima.

Kosmos nije prazan

Kosmos se često smatra vakuumom, ali to nije istina, ne u potpunosti. Gustoća materije je izuzetno niska, ali još uvek postoji. Solarni vetar unutar Sunčevog sistema ima prosečnu gustoću protona i elektrona od 3 do 10 čestica u kubnom santimetru, s time da ona opada kako se udaljavamo od Sunca. Naučnici su izračunali da je srednja gustina elektrona međuzvezdanog medija (prostor) u Mlečnom putu, znači između zvezda, oko 0,037 čestica po kubnom santimetru, a da je gustoća plazme u spoljašnjoj heliosferi oko 0,002 elektrona po kubnom santimetru.

Kako su se sonde vojadžer udaljavale od heliopauze, instrumenti su i dalje beležili elektronsku gustoću plazme kroz njene oscilacije. Vojadžer 1 prešao je heliopauzu 25. avgusta 2012. Kada je 23. oktobra 2013. prvi put izmerio oscilacije plazme nakon prelaska heliopauze, sonda je registrirala gustoću plazme od 0,055.Vojadžer 2, koji je krenuo zaobilaznim putem leteći pored Jupitera, Saturna, Urana i Neptuna, prešao je heliopauzu 5. novembra 2018. Izmerio je oscilacije plazme 30. januara 2019. i detektovao 0,039 elektrona po kubnom santimetru; što je bilo vrlo blizu brojke koju je dobila prethodna sonda.

Zašto je kosmos izvan Sunčevog sistema gušći? Jedno objašnjenje jeste da linije međuzvezdanih magnetskih polja jačaju nadvijajući se nad heliopauzom, a drugo da materijal koji tera međuzvezdani vetar usporava kada doseže heliopauzu, što uzrokuje svojevrsnu gužvu u saobraćaju.

Dakle, oba instrumenta su izvestila o porastu gustoće. Nakon dodatnog putovanja, vojager 1 je detektovao porast gustoće na oko 0,13 elektrona po kubnom santimetru. Slično je bilo i s drugom letelicom. Vojadžer 2 je u junu 2019. takođe uočio porast gustoće na oko 0,12 elektrona po kubnom santimetru.Zašto je kosmos izvan Sunčevog sistema gušći?

Jedno od objašnjenja jeste da linije međuzvezdanih magnetskih polja jačaju nadvijajući se nad heliopauzom, zbog čega nastaje elektromagnetska nestabilnost koja smanjuje plazmu na rubu heliopauze. Naime, vojadžer 2 je uočio snažnije magnetsko polje od očekivanog kad je prešao heliopauzu.Drugo objašnjenje jeste da materijal koji tera međuzvezdani vetar usporava kada doseže heliopauzu, što uzrokuje svojevrsnu gužvu u saobraćaju.

Naravno, postoje druga objašnjenja, a dalja putovanja sondi vojadžer možda će nam pomoći da shvatimo koje od njih najbolje opisuje što se to zbiva.Istraživanje pod naslovomObservations of a Radial Density Gradient in the Very Local Interstellar Medium by Voyager 2objavljeno je u časopisu The Astrophysical Journal Letters.

(Izvor Indeks)

O autoru

administrator

Ostavite komentar