EKOSOFIJA

NAJGORE TEK DOLAZI

211 pregleda

Naučnici upozoravaju: Posledice klimatskih promena u sćedećih 30 godina postaće bolno opipljive Čovečanstvo nije naoružano da se suoči sa izvesnim pogoršanjem stanja.

Nestašica vode, egzodus, pothranjenost, izumiranje vrsta… Život na Zemlji kakav poznajemo neizbežno će se preobraziti klimatskim promenama kada deca rođena 2021. budu imala 30 godina, ili čak ranije, upozorava izveštaj Ujedinjenih nacija do kojeg je došao AFP.Nacrt koji su napisale stotine naučnika pri Međudržavnom panelu za klimatske promene (IPCC), merodavnom na tom području, oscilira između apokaliptičnog tona i nade koja se pruža ljudima da promene svoju sudbinu trenutnim i drastičnim merama.

Sveobuhvatni izveštaj od 4.000 stranica alarmantniji je od prethodnog iz 2014. Iako se glavni zaključci neće promeniti, službeno će biti objavljen tek u februaru 2022, nakon što ga konsenzusom odobri 195 država članica.Bez obzira na stopu smanjenja emisije gasova „staklene bašte, razorni učinci zagrevanja na prirodu i čovečanstvo ubrzaće i postaće bolno opipljivi i pre 2050. godine.Život na Zemlji može se oporaviti od velikih klimatskih promena evolucijom u nove vrste i stvaranjem novih ekosistema, napominje tehnički sažetak na 137 stranica.

Iako je porast prosečnih temperatura od sredine 19. veka dosegao 1,1 Celzijusov stepen, učinci su ozbiljni i biće sve snažniji, čak i ako se smanji emisija ugljen-dioksida (SO2). Za neke životinje i biljne sorte to može biti prekasno.

Među najvažnijim zaključcima jeste spuštanje praga preko kojeg se zagrevanje može smatrati prihvatljivim. Potpisivanjem Pariskog sporazuma 2015. godine svet se obvezao da ograničiti globalno otopljenje znatno ispod 2 Celzijusova stepena”, a nastoji se ograničiti porast temperature do 1,5 Celzijusovog stepena.IPCC procenjuje da bi prekoračenje od jednog i po stepena već moglo dovesti postupno, do ozbiljnih posledica, ponekad nepovratnih”.Najgore tek dolazi, s mnogo više posledica na život naše dece i naših unuka nego na naš, tvrdi IPCC.

Klima se već promenila. Iako je porast prosečnih temperatura od sredine 19. veka dosegao 1,1 Celzijusov stepen, učinci su ozbiljni i biće sve snažniji, čak i ako se smanji emisija ugljen-dioksida (SO2).Za neke životinje i biljne sorte to može biti prekasno. Čak i na porast od jednog stepena, životni uslovi promeniće se van mogućnosti prilagođavanja određenih organizama, podvlači se u izveštaju.U svim sistemima proizvodnje hrane povećavaju se nagli gubici, stoji u izveštaju, ukazujući na klimatske opasnosti kao glavni pokretač”.

Međutim, čovječanstvo u ovoj fazi nije naoružano da bi se suočilo sa izvesnim pogoršanjem stanja.Trenutni nivo prilagođavanja biće nedovoljan da se odgovori na buduće klimatske rizike, upozorava IPCC.Čak i ograničavajući porast za dva Celzijusova stepena učiniće da novi milioni ljudi gladuju do 2050. godine; 130 miliona moglo bi da padne u potpuno siromaštvo u roku od deset godina, a stotine miliona stanovnika obalnih gradova biće ugroženo češćim poplavama uzrokovanim porastom mora, što će zauzvrat dovesti do znatnih migracija.Na porast od 1,5 Celzijuov stepen, u gradovima će 350 miliona dodatnih stanovnika biti izloženo nestašici vode, a 400 miliona na povećanje od dva stepena.

U tekstu se, takođe, naglašava opasnost od kaskadnih učinaka. Neka područja (istočni Brazil, jugoistočna Azija, srednja Kina) mogle bi pogoditi tri ili četiri istovremene vremenske nepogode ili, čak, više: vrućina, suša, cikloni, požari, poplave, bolesti koje prenose komarci…A moraju se uzeti u obzir pojačani učinci drugih ljudskih štetnih aktivnosti, napominje izveštaj: uništavanje staništa, prekomerno iskorišćavanje resursa, zagađenje, širenje bolesti…Zbog toga je svaki delić stepena važan”, ističe IPCC.

Uprkos alarmantnim zaključcima, izveštaj pruža notu nade. Čovečanstvo još može usmeriti svoju sudbinu prema boljoj budućnosti.Potrebna je radikalna transformacija procesa i ponašanja na svim nivoima: pojedinci, zajednice, kompanije, institucije i vlada”, naglašava se u izveštaju.Mora se redefinisati način života i potrošnje.

(Izvor Zimo)

O autoru

administrator

Ostavite komentar