MEĐU IZMEĐU

PORTRET MLEČNOG PUTA

436 pregleda

Misija „Gaja” treba da napravi trodimenzionalnu mapu naše Galaksije i snimi oko milijardu zvezda, što je oko jedan odsto, a očekuje se da otkrije hiljade, pa i desetine hiljada egzoplaneta Jupiterovog tipa, oko 500.000 kvazara i desetine hiljada asteroida i kometa u Sunčevom sistemu, saopšteno je na jubilarnoj 25. „Evropskoj nedelji astronomije i nauke o kosmosu” u Pragu.

Prof. dr Milan S. Dimitrijević

Prof. dr Milan S. Dimitrijević

U Pragu je od od 26. do 30. juna 2017. održan tradicionalni godišnji skup u organizaciji Evropskog astronomskog društva (EAS) – „Evropska nedelja astronomije i nauke o kosmosu” – EWASS 2017 (European Week of Astronomy and Space Science). Ovaj jubilarni, 25. Skup, bio je i najveći do sada, sa 1.135 registrovanih učesnika, 37 paralelnih simpozijuma, 736 predavanja, pet plenarnih predavanja o najnovijim astronomskim dostignućima i pet predavanja dobitnika nagrada. Kako je organizator izjavio, budžet konferencije iznosio je blizu pola miliona evra.

Bio sam prisutan na Dvanaestom regionalnom evropskom astronomskom skupu u Davosu u Švajcarskoj 1990. godine, kada je osnovano Evropsko astronomsko društvo i za prvog predsednika izabran Lodevijk Voltjer. Tada je doneta i odluka o ovakvim godišnjim manifestacijama, koje bi organizovalo neko od nacionalnih astronomskih društava pod patronatom EAS.

Iz Srbije je bilo sedmoro učesnika:
Darko Jevremović, Vladimir Srećković,
Marko Stalevski, Aleksandra Nina,
Kristina Racković, Veljko Vujčić i
autor ovo izveštaja, a iz naše naučne
dijaspore Miroslav Filipović iz
Australije i Mirjana Pović iz Španije.

Prvi je bio 1992. godine u Liježu, kao Zajednički evropski i nacionalni astronomski skup (JENAM – Joint National and European Astronomical Meeting), a zatim  1993. u Torunju, 1994. u Edinburgu, 1995. u Kataniji, 1996. u Sevilji, 1997. u Solunu, 1998. u Pragu, 1999. u Tuluzi, 2000. u Moskvi, 2001. u Minhenu, 2002. u Portou, 2003. u Budimpešti, 2004. u Granadi, 2005. u Liježu, 2006. u Pragu, 2007. u Jerevanu, i 2008.  u Beču. U Hatfildu, 2009, prvi put je održan pod sadašnjim imenom – EVAS, a zatim 2010. u Lisabonu, 2011. u Sankt Petersburgu, 2012. u Rimu, 2013. u gradu Turku u Finskoj, 2014. u Ženevi, 2015. u  La Laguni na kanarskom  ostrvu Tenerife i 2016. u Atini. Ovi skupovi su tokom godina pobuđivali sve veće interesovanje i broj učesnika je neprestano rastao. Tako je na prvom 1992. u Liježu bilo oko 200 učesnika, 2004. u Granadi oko 400 da bi 2017. dostigao 1.135 registrovanih astronoma.

Stajanje zbog patuljka

Prvo plenarno predavanje, koje je privuklo preko hiljadu slušalaca, „Istorija astronomije u češkim zemljama” održali su Alena i Petar Hadrava. Sledeće, održano u ogromnoj, prepunoj sali u kojoj se stajalo, bilo je „Proxima-b – planete kod crvenih patuljaka i potraga za životom u Vasioni”. Naime crveni patuljci, zvezde manje od Sunca, mogu da žive mnogo duže od njega i više desetina milijardi godina, pošto štedljivo troše gorivo, pa eventualni stanovnici na planetama oko njih imaju pred sobom ogromno vreme da razviju  naprednu civilizaciju. Upravo takva planeta je otkrivena kod nama najbliže zvezde – crvenog patuljka Proksime Kentauri, i to je planeta nešto veća od Zemlje, nama najbliža egzoplaneta, koja je osim toga u nastanjivoj zoni, a opažena je avgusta 2016.

Entoni Braun je održao predavanje o prvoj naučnoj žetvi kosmičke misije „Gaja”, koja treba da napravi trodimenzionalnu mapu naše Galaksije i snimi oko milijardu zvezda, što je oko 1% zvezda u Mlečnom putu, a očekuje se da otkrije hiljade, pa i desetine hiljada egzoplaneta Jupiterovog tipa, oko 500.000 kvazara i desetine hiljada asteroida i kometa u Sunčevom sistemu. Održana su i predavanja o formiranju zvezda i zvezdanih jata, hemijskom obogaćivanju jata galaksija i velikim strukturama u univerzuma.

Letelica „Gaja” (ESA)

Svakog dana držana je konferencija za štampu, pri čemu je glavni materijal za novinare bio upravo s plenarnih predavanja.

Trideset sedam paralelno držanih simpozijuma pokrivaju praktično sve oblasti astronomije i daju pregled najnovijih rezultata i dostignuća. Iz Srbije je bilo šestoro učesnika: Darko Jevremović, Vladimir Srećković, Marko Stalevski, Aleksandra Nina, Kristina Racković, Veljko Vujčić i autor ovog izveštaja. Pored njih iz naše naučne dijaspore učestvovali su Miroslav Filipović iz Australije i Mirjana Pović iz Španije.

Darko Jevremović je pozvan da na simpozijumu „Astroinformatika: Od velikih podataka do razumevanja Univerzuma na veliko ” održi predavanje o podacima koje će nam doneti značajni međunarodni   projekat LSST (Large Synoptic Survey Telescope) u kome učestvuje i Srbija. To će biti teleskop od 8,4 metara, postavljen u Čileu, koji treba tri puta nedeljno da snimi celokupno njemu dostupno nebo, odnosno prvi sinoptički teleskop koji svoj deo neba istražuje  kao celinu, sa svih aspekata.

Na sesiji „Oslobađanje energije i zračenja u delimično jonizovanoj plazmi atmosfera Sunca i zvezda”, bio sam pozvan da izložim rad o sudarima atoma s visokopobuđenim Ridbergovim atomima u atmosferi Sunca (koautori: Vladimir Srećković i Ljubinko Ignjatović), a prikazan je i naš poster  o apsorpciji prilikom slobodno-slobodnih sudara u atmosferi Sunca (Milan S. Dimitrijević, Vladimir A. Srećković, Nenad Sakan). Pored toga, Marko Stalevski je predstavio dva postera iz oblasti istraživanja aktivnih galaktičkih jezgara.

Evropljani prednjače

Ova konferencija bila je, takođe, prilika da veliki proizvođači astronomske opreme, organizacije i ustanove iz oblasti astronomije i kosmičkih istraživanja predstave svoj rad, rezultate i dostignuća. Svake godine veliku pažnju privlači Južna evropska opservatorija, koja je uobičajila da daje pregled najvećih astronomski otkrića i rezultata u kojima je učestvovala.  Ove godine, postavljena je sledeća lista:

  1. Zvezde koje se kreću oko crne rupe u centru Mlečnog puta;
  2. Ubrzavanje univerzuma;
  3. ALMA fotografije nastanka planeta;
  4. Prve slike egzoplaneta;
  5. Najstarija zvezda u Mlečnom putu 13,2 milijarde godina;
  6. Direktno merenje spektra atmosfera egzoplaneta;
  7. Nezavisno merenje temperature kosmosa pre 11 milijardi  godina;
  8. Najveći planetarni sistem, najmanje pet planeta HD10186;
  9. Povezivanje gama bljeskova sa sudarima „crnih rupa i supernovama;
  10. Galaksije u ranom univerzumu s prvim zvezdama.

O svakoj od ovih tema mogao bi da se napiše poveći članak, a iz liste se vidi da je ova evropska institucija učestvaovala u najvećim astronomskim otkrićima poslednjih godina.

U toku ove nedelje astronomije održan je i „Evropski forum astronomskih zajednica u novim državama članicama”. Zvanični predstavnici srpskih astronoma bili su Kristina Racković i Milan S. Dimitrijević. Raspravljano je o mnogim temama od interesa za manje razvijene zemlje, kao što je saradnja na različitim projektima, politika publikovanja rezultata, nastup EAS u okviru organizacije ASTRONET, čiji je jedan od ciljeva da svim evropskim astronomima omogući posmatranje na velikim teleskopima (većim od dva metra) u Evropi, ako predlože dovoljno konkurentan i obećavajući program, a pojrenuto je i stvaranje baze podataka sa mogućim mentorima za doktorske teze i master radove koji bi studentima iz manje razvijenih zemalja mogli da omoguće kvalitetniju pomoć i uvođenje u naučni rad. Govorilo se i o školama i seminarima za mlade, gde bi naučili da dobro napišu  članak za časopis, a jedna takva bila je i u toku ove manifestacije.

Na kraju je održana 25. godišnja skupština Evropskog astronomskog društva, a delegati Društva astronoma Srbije bili Kristina Racković i M. S. Dimitrijević. Na njoj je dosadašnji predsednik, Tjeri Kurvoazje, predao dužnost novom, Rodžeru Devisu sa Oksforda, i zaključeno je da će sledeći EVAS-2018, organizovati Evropsko astronomsko društvo u zajednici sa Kraljevskim astronomskim društvom u Liverpulu od 3. do 6. aprila 2018. U naučni komitet ove konferencije ušao je Darko Jevremović iz Astronomske opservatorije u Beogradu.

EVAS se razvio u najveće okupljanje evropskih astronoma u toku godine, koje prati i neka vrsta sajma ili izložbe astronomskih institucija i organizacija i njihovih rezultata i dostignuća  i omogućava učesnicima veoma kvalitetan uvid u  domete astronomskih i kosmičkih istraživanja i u buduće planove, a tu imaju priliku i da se susretnu i prodiskutuju o saradnji i svojim istraživanjima sa kolegama iz mnogih evropskih zemalja i sveta.

O autoru

Stanko Stojiljković

Ostavite komentar