PANDORINA KUTIJA

RUSI OSTAVLJAJU KAPLJICU

223 pregleda

Međunarodna grupa naučnika došla je do zaključka da je poslednjih godina porasla konzumacija alkoholnih pića u svetu, a tako će se nastaviti i u budućnosti. Povećana konzumacija alkohola primećuje se uglavnom u azijskim zemljama, dok je stanovništvo u evropskom regionu, uključujući Rusiju, počelo manje da pije, prenosi ruski list „Gazeta”.

Konzumiranje alkohola među odraslim stanovništvom širom sveta povećalo se poslednjih godina. Dok se 1990. godine konzumiralo 5,9 litara alkohola po glavi stanovnika godišnje, 2017. godine je taj broj dostigao 6,5 litara, otkrili su stručnjaci sa Univerziteta u Torontu i iz Instituta za kliničku psihologiju i psihoterapiju u Drezdenu. Oni smatraju da će do 2030. godine potrošnja alkohola po glavi stanovnika dostići 7,6 litara.

„Upotreba alkohola je vodeći faktor rizika za mnoštvo bolesti, a podaci o uticaju alkohola ključni su za procenu napretka u dostizanju globalnih ciljeva u oblasti nezaraznih bolesti”, pišu autori studije. Osim nezaraznih bolesti, kao što su rak, srčane bolesti i dijabetes, konzumacija alkohola često dovodi do povreda, koje mogu dovesti do invaliditeta.

U većini evropskih zemalja od 2010. do 2017.
godine smanjena je potrošnja alkohola.
To se dogodilo i u Rusiji, gde je konzumiranje
alkohola smanjeno za gotovo četvrtinu –
sa 15,8 litara po stanovniku godišnje na 12,3 litra.

Da bi objasnili do kakvih je promena došlo u upotrebi alkohola u svetu u poslednje vreme, istraživači su analizirali podatke u 189 zemalja u periodu od 1990. do 2017. godine. Do 1990. godine većina alkohola je konzumirana u zemljama sa visokim prihodima, a najviše stanovništva koje konzumira alkohol živelo je u Evropi. Međutim, vremenom se situacija izmenila. U većini evropskih zemalja od 2010. do 2017. godine smanjena je potrošnja alkohola. To se dogodilo i u Rusiji, gde je konzumiranje alkohola smanjeno za gotovo četvrtinu — sa 15,8 litara po stanovniku godišnje na 12,3 litra.

Ilustracija (Piksabej)

Uopšteno govoreći, smanjena upotreba alkohola u evropskom regionu uglavnom je zabeležena u bivšim zemljama SSSR-a –  Ukrajini, Azerbejdžanu, Belorusiji i Kirgiziji. Najveće promene dogodile su se u Azerbejdžanu, gde je upotreba alkohola smanjena za 82 odsto od 2000. godine, i u 2017. godini je iznosila samo 0,5 litara po osobi godišnje.

I u Južnoj Americi stanovništvo je počelo da pije manje. Na primer, u Peruu je potrošnja alkohola opala za 24 odsto. Međutim, u zemljama jugoistočne Azije i zapadnom delu Tihog okeana, potrošnja alkohola u periodu od 2010. do 2017. godine značajno je porasla. Prednjači Vijetnam, gde su ljudi počeli da konzumiraju 90 odsto više alkohola, i to 8,9 litara godišnje umesto 4,7.

„Konzumiranje alkohola raste, i po svemu
sudeći, tako će se i nastaviti, iako
su ljudi upoznati sa posledicama”.

U Indiji se potrošnja alkohola povećala za 38 odsto, i to sa 4,3 na 5,9 litara po stanovniku godišnje. U SAD se takođe povećala potrošnja alkohola, ali samo skromnih 6 odsto u periodu od 2010. do 2017. godine (sa 9,3 na 9,8 litara godišnje). Uprkos tome, broj alkoholičara se smanjio za 2 odsto.

„Konzumiranje alkohola raste, i po svemu sudeći, tako će se i nastaviti, iako su ljudi upoznati sa posledicama”, rekao je vodeći stručnjak istraživanja Jurgen Rem. Na osnovu prikupljenih informacija, istraživači su predvideli količinu konzumacije alkohola do 2030. godine. Prema njihovim procenama, do tada će polovina odraslih ljudi redovno piti alkohol (u poređenju sa 45 odsto u 1990. godini), a samo 40 odsto stanovništva će se uzdržavati (u poređenju sa 46 odsto u 1990. godini).

Kako stručnjaci predviđaju, Evropa više neće biti region sa stanovništvom koje najviše pije, jer će do 2030. godine ovaj nezavidan status pripasti azijskim zemljama. Kako se navodi, smanjiće se jaz u potrošnji alkohola između muškaraca i žena, jer će žene zarađivati više.

Istraživači tvrde da će porast
količine alkohola po glavi stanovnika uticati
na porast oboljenja koja uzrokuje alkohol.

„Alkohol je luksuz, koji nije neophodan za opstanak ili srećan život. Zaradite dovoljno novca i on će vam postati dostupan”, rekao je stručnjak Rem. Istraživači tvrde da će porast količine alkohola po glavi stanovnika uticati na porast oboljenja koja prouzrokuje alkohol.

Ilustracija (Fotolija)

Među faktorima koji dovode do snižavanja konzumacije alkohola, autori navode ekonomsko blagostanje, verske stavove i odnos prema alkoholu. Prema pisanju lista, istraživači su istakli da je Rusija dobar primer zemlje sa snažnom antialkoholnom kampanjom, i prema njihovim rečima, uspeli su da smanje upotrebu alkohola zahvaljujući oporezivanju alkoholnih pića, zabrani reklamiranja i smanjenoj dostupnosti alkohola.

Sve ovo je doprinelo manjoj konzumaciji alkohola i smanjenju broja oboljenja koja su sa njim povezana. Politika koja je usmerena na smanjenje upotrebe alkoholnih pića posebno je značajna u zemljama sa srednjim i niskim prihodima, jer su njihovi stanovnici izloženi većem riziku koji podrazumeva loš kvalitet alkohola i ilegalne proizvode, smatra naučna saradnica Centra za istraživanje alkoholne politike iz Australije Sara Kalinan.

Prema njenom mišljenju, ograničavanje dostupnosti i povećanje cena alkoholnih pića pokazali su se efikasnim u zemljama sa visokim prihodima, ali u drugim slučajevima taj metod možda neće funkcionisati.

Ilustracija (Piksabej)

„Stroga ograničenja reklamiranja i drugih načina popularizacije alkohola ključna su za smanjenje potražnje za alkoholom. Pored toga, neophodno je uvesti i stroge sankcije protiv pijanih vozača, kako konzumiranje alkohola ne bi prouzrokovalo povećanje nesreća na putevima”, zaključila je Kalinanova. Istraživači se nadaju da će odgovarajuća politika uticati na smanjenje konzumacije alkohola u svetu, što bi uticalo na produžetak životnog veka stanovništva, kao i na opšte zdravstveno stanje.

(Izvor Sputnjik)

O autoru

Stanko Stojiljković

Ostavite komentar