ČEREČENJE PAMETI

SAV ŽIVOT BOJE METALA

254 pregleda
Wikimedia/Pixabay

Zašto je krv crvena, a trava zelena? Odgovor se krije u međusobnom odnosu boja, struktura, funkcija koje postoje u bićima. To je tajna međusobne povezanosti i jedinstva života na Zemlji i energije sunca. To je zagonetka koju smo tek počeli otkrivati.

Zašto je krv crvena, a trava zelena… to su tajne u koje niko ne može proniknuti, rekao je engleski istraživač Volter Roli. Ne znamo da li je ovaj primer naučnik odabrao slučajno ili ne, ali u 20. stoleću došlo se do spoznaje da su dve strukture, od kojih jedna daje krvi crvenu boju, a druga travi zelenu, ustvari,hemijski vrlo slične.To su hlorofil – zeleni pigment biljaka i hem – komponenta hemoglobina životinjske krvi. Oba molekula se sastoje od porfirinskih prstenova u čijem se središtu nalaze joni metala: u hlorofilu magnezijum, u hemu gvožđe. Upravo ovaj središnji jon odgovoran je za boju trave i krvi koje opažamo.

Šta je to boja? Kada bela svetlost padne na neki predmet, on je delimično apsorbuje, a delimično reflektuje. Onaj deo spektra koji je reflektovao daje mu određenu boju. Crvena i zelena su komplementarne boje i stoga mogu proizvesti efekat kontrasta. Taj efekat se može videti u situaciji kada se čovek zagleda u predmet jarko crvene boje i ako nakon toga zatvori oči, ukazaće mu se obris tog predmeta dodatno obojen zelenom bojom.

Opšte je poznato da boje utiču na emocionalno stanje čoveka. Gete u knjizi Učenje o bojama” primećuje da je jarko crvena boja, boja pokreta i aktivnosti, a zelena – boja mira i spokoja. Ovaj (različit) efekat delovanja boja našao je široku primenu. Tako su, naprimer, zelena i crvena boja signalne boje. Crvena oglašava alarm” i upozorava na opasnost i kvarove, dok zelena, naprotiv, simbolizuje sigurnost i red (setimo se semafora i lampica na uređajima). Ali vratimo se na krv i travu.

Fotosinteza biljaka i disanje životinja vezani su u jedinstven ciklus pretvaranja energije u materiju i materije u energiju. Sunčeva svetlost se javlja kao primarni izvor energije i povezujuća nit za sve manifestacije života na Zemlji…

Krv je crvena jer hem najjače apsorbuje zeleni deo spektra svetlosti i najjače reflektuje crveni deo spektra, dok hlorofil daje travi karakterističnu boju apsorbujući crvenu svetlost i reflektujući zelenu. Pogled na krv izaziva uzbuđenje i povišene emocije sličnog tipa, a zelenilo trave i lišća širi harmoniju, mir i ravnotežu.

Zaista, suprotnosti se dopunjuju”, dopunjuju se do jedinstva… međusobno se pojačavaju, zajedno čine harmoničnu celinu, a u konačnom zbir svih boja daje bijelu svetlost. Aktivnost i mir povezani s komplementarnim bojama kao jin i jang u kineskoj tradiciji dopunjuju jedna drugu do stanja harmonije i ravnoteže…Kako se jedinstvo manifestuje u prirodi? Kroz međusobnu povezanost, zavisnost i dopunjavanje naizgled pojedinačnih manifestacija tog jedinstva. Fotosinteza biljaka i disanje životinja vezani su u jedinstven ciklus pretvaranja energije u materiju i materije u energiju. Sunčeva svetlost se javlja kao primarni izvor energije i povezujuća nit za sve manifestacije života na Zemlji…

Hlorofil i hem su hemijski slične strukture svojstvene tako različitim predstavnicima živog sveta kao što su biljke i životinje. U kojim procesima kruženja materije i energije oni učestvuju? Koje funkcije obavljaju? Hlorofil ima glavnu ulogu u procesu fotosinteze – pretvaranja sunčeve energije u hranljive materije, a takođe je glavni opskrbljivač atmosferskim kiseonikom. Hlorofil apsorbuje, prenosi i transformiše energiju sunca koja se onda skladišti u biljkama, a zatim ubrzava (katalizuje) reakcije pri kojima se oslobađa kiseonik.

Hem ima glavnu ulogu u procesu ćelijskog disanja, odnosno oslobađanja energije iz nje, pomoću tog istog kiseonika o kome smo govorili. S jedne strane on veže i transportuje kiseonik, dok s druge strane, kao deo završnih reakcija respiratornog lanca u mitohondrijama (energetske fabrike” životinjskih ćelija), zajedno s kiseonikom, oslobađa energiju iz hrane.

Da bismo bilo šta mogli videti, potrebna je svetlost. Smatra se da je svetlost sunca bela svetlost. U vidljivom delu spektra bele svetlosti ona se sastoji od sedam delova koji imaju sedam različitih boja. Kada bela svetlost padne na predmet i ako potpuno nesmetano prolazi kroz njega, tada ga vidimo kao belog, odnosno bezbojnog. Ako objekat u potpunosti apsorbuje svetlost, tada ga vidimo kao crnog. U slučaju kad delimično apsorbuje svetlost, a delimično reflektuje, onda se boji u boju odbijenog dela spektra.Međusobno delovanje apsorbovanih i reflektovanih zraka svetlosti daje utisak bijele svetlosti. Takve boje se nazivaju komplementarnim.

Interesantno istraživanje sprovedeno je u školi. Deca koja su rešavala ispit iz aritmetike na zelenom papiru, imala su za 21 % više tačnih odgovora od dece koja su ga rešavala na belom papiru. Testovi rađeni na crvenom papiru imali su 20 % više grešaka od uobičajenog proseka.Dakle, prema naučnim podacima, hlorofil radi” neposredno sa sunčevom energijom, a hem sa energijom akumuliranom u hrani.Hemoglobin boji krv u jarko crvenu boju – boju vatre, energije i života.U indijskoj tradiciji se kaže da zelena svetlost, svetlost harmonije i ravnoteže, ima sposobnost obnavljanja rada srca i krvnog sistema…

Zašto je krv crvena, a trava zelena… Odgovor se krije u međusobnom odnosu boja, struktura, funkcija koje postoje u bićima. To je tajna međusobne povezanosti i jedinstva života na Zemlji i energije sunca. To je zagonetka koju smo tek počeli otkrivati.

(Nova akropola)

O autoru

administrator

Ostavite komentar