Oznake na pećinskim crtežima predstavljaju najraniji oblik pisanja?
Oznake na pećinskim crtežima širom Evrope možda predstavljaju najraniji oblik pisanja. Istraživači veruju da istrctane pored slika životinja one predstavljaju obeležavanje ljudi pre 20.000 godina.U poslednjih 150 godina otkriveno je najmanje 400 pećina u kojima su Homo sapiens-i crtali, slikali i gravirali znakove. Najranija praistorijska umetnost u Evropi se datuje pre oko 42.000 do 37.000 godina. Među najpoznatijim pećinama koje su ukrašene praistorijskim crtežima su Lasko, Šove i Altamira. Značenje nefigurativnih znakova pored slika životinja muči istraživače već dugo. Sada pretpostavljaju da je reč o simbolima ili znakovima koji su služili za komunikaciju ili obeležavanje.
Istraživači, čija je studija objavljena u Cambridge Archaeological Journal–u, predložili su tri najčešća znaka koja se pojavljuju na crtežima na zidovima pećina. To su linija <|>, tačka <•> i
Oznake ispod praistorijskih crteža
Rani ljudi u Evropi bili su lovci-sakupljači koji su jeli mnogo životinjskog mesa konja, jelena i bizona. Kada bi se te životinje okupljale sezonski u krdima, bile bi ranjive na klanje od strane ljudi. „Iz toga sledi da bi poznavanje vremena migracija, parenja i rađanja bilo centralna briga za ponašanje gornjeg paleolita”, napisao je u mejlu za Live Science prvi autor studije Ben Bajkon.Jedan od autora studije, Pol Petit, za The Guardian je rekao: „U stanju smo da pokažemo da su ovi ljudi – koji su ostavili nasleđe spektakularne umetnosti u pećinama Lasko i Altamira – takođe ostavili zapis o ranom merenju vremena koji će na kraju postati uobičajen među našim vrstama”.
„Možda nismo ubeđeni da se gornjopaleolitske sekvence i povezani simboli mogu opisati kao pisani jezik, s obzirom da ne predstavljaju gramatičku sintaksu, ali su svakako funkcionisali na isti način kao i proto-klinopis”, naglasili su autori u naučnoj studiji.
(Ilustracija Cambridge Archaeological Journal)
(Sve o arheologiji)