ARGUSOV POGLED

U 100 NIKAD, U 200 TEŠKO

21.589 pregleda
rektorat beogardskog univerziteta

Kakvu tajnu krije prilično zagonetni naslov? Redosled svetskih univerziteta, i pride procenu koliko visoko može da se vine Univerzitet u Beogradu koji je ove godine uvršćen među 300. A učinak pojedin(a)ca? Ne postoji lični dominantni doprinos u naučnom rangiranju matematike na Univerzitetu u Beogradu, niti Univerziteta u Beogradu na Šangajskoj listi!

 

Dr Zoran Nikolić

Kako je sve počelo?

Proteklih desetak godina bilo je pojačanih interesovanja među istraživačima u široj naučnoj zajednici, u strukovnim radnim telima, u centrima odlučivanja u Ministarstvu za nauku i tehnološki razvoj za Šangajsku listu i za eventualni prodor našeg najvećeg univerziteta među svetsku elitu. Mi sa Univerziteta u Beogradu znali smo da smo dobri, ali ne i da smo toliko dobri…

Ipak, 2012. godine sve nas je iznenadio prodor Univerziteta u Beogradu među prvih petsto univerziteta na čuvenoj Šangajskoj listi. Od te godine praktično beležimo samo napredak na listi. Nije duga istorija, ali je naše opstajanje među elitom za sada potpuno sigurno.

Klasni naučnici

Na Konkursu za naučnoistraživačke projekte 2001. godine prvi put je klasifikovana naučna populacija u Srbiji, uvođenjem trostepenih kategorija finansiranja baziranih na naučnoj kompetentnosti (broju i kvalitetu publikovanih naučnih radova u prethodnom petogodištu). To je bio značajan pomak u evaluaciji naučnih doprinosa istraživača, baziranih na egzaktnim naučnim pokazateljima uspešnosti. Ministarstvo je zatim dodatno stimulisalo najkompetentnije istraživače u periodu 2002-2003. godine u vidu materijalno stimulativnih nagrada dodeljenih 2004. godine. Motivi ljudi koji odlučuju bili su jasni: napraviti pojačanu naučnu produkciju međunarodno priznatog kvaliteta i Ministarstvo će to nagraditi.

Već 2005. godine na novom konkursu uvode se kategorije istraživača po oblastima finansiranja. Još finije se vrednuje doprinos svakog pojedinca i prvi put se vrlo jasno ekstraktuju ekstremno uspešni pojedinci i istraživačke grupe. Stvara se beskompromisni sistem vrednovanja, u kome stečeno zvanje u potpunosti ne garantuje visinu primanja. Tada se prvi put dešava da veoma kompetentni mladi istraživači imaju veća primanja od manje produktivnih starijih kolega.

Dve godine kasnije pri rekategorizaciji istraživača dolazi do izražaja činjenica da je naučna produkcija praktično uvećana za 50% i da fiksne norme za kategorije ne omogućavaju održanje novčane mase za plate i honorare istraživača. Bez obzira na utvrđenu „ekonomsku neefikasnost”, ispravan rezultat što se tiče nauke u Srbiji je, uistinu, postignut.

Naučna produkcija u Srbiji
uvećana je praktično za 70
i više procenata.

U cilju bolje kontrole ekonomskih okvira (obaveza da važi zakon održanja novčane mase) na konkursu 2010. godine uvode se percentilne norme za kategorije istraživača. Uvode se stimulativni koeficijenti za mlade istraživače, istraživači se rangiraju po oblastima istraživanja iz kojih dolaze, realizuje se zajednička lista u prirodnim naukama kojoj je zadatak da uravnoteži norme za kategorije u različitim oblastima istraživanja.

I posni trče trku

To predstavlja zbilja revolucionarni poduhvat, koji ne daje samo pozitivne rezultate. Naime, već tada se vidi da čitave grupe istraživača na naučno posnijim tematikama ne mogu da trče trku na ravnopravan način, da postoje projekti na kojima i pripravnici imaju najviše kategorije…

Ali, takvi revolucionarni okviri omogućili su dodatno pojačanje naučne produkcije u našoj zemlji u godinama koje dolaze, jer je postojanje neizvesnih normi za kategorije u očekivanoj rekategorizaciji 2013. godine, dodatno stimulisalo istraživače u naučnoj trci. Iako najavljene rekategorizacije do ovog trenutka nije bilo, naučna produkcija u Srbiji uvećana je praktično za 70 i više procenata u odnosu na veoma produktivnu 2010. godinu. S obzirom da  Univerzitet u Beogradu predstavlja po broju i kvalitetu naučnih publikacija natpolovično našu zemlju, prirodno je da numerički pokazatelji o pojačanoj produkciji pokažu dodatni rezultat o uspehu univerziteta.

Dodatno, na početku ove dekade, imajući saznanja da je Šangajska lista možda dostižna, na Univerzitetu u Beogradu vrši se preorganizovanje institutskih članica i time institucionalno ojačava naučna produkcija univerziteta, viđena kroz međunarodne indeksne baze. Preorganizovanje ne prolazi bez otpora i u više navrata bilo je pretnji i disciplinskih intervencija vezanih za nepisanje afilijacija Univerziteta u Beogradu na publikovanim radovima. I tako, posle svega Univerzitet u Beogradu je došao na Šangajsku listu…

Šta utiče na redosled univerziteta na Šangajskoj listi? Šangajska lista predstavlja elitnu listu univerziteta u svetu baziranu na kvantitativnim pokazateljima naučne produkcije. Kao takva, polazeći od naučnih kriterijuma, pokazuje da su univerziteti rangirani po kvalitetu naučne produkcije, kao merilu akademske izvrsnosti. Ona ne govori o samim studijama, mogućnostima zapošljavanja diplomiranih, o realizovanim migracijama istraživača koji se dalje usavršavaju… Ona jednostavno, sameravajući akademsku izvrsnost, govori o potencijalu sredine u kojoj se realizuje akademsko obrazovanje.

Polovina težine

Referentna indeksna baza za procenu naučnog kvaliteta univerziteta je Thomsom Reuters Web Of Science. U datoj indeksnoj bazi referisano je oko 12.000 časopisa (SCI lista). Rangiranje se realizuje na osnovu četiri kriterijuma: kvaliteta obrazovanja baziranog na na udelu najuspešnijih naučnika u svetu koji predaju na univerzitetu, kvaliteta institucija na univerzitetu zasnovanog na vrednovanju doprinosa u eltnim časopisima koji najviše doprinose pomeranju naučnih granica ili doprinosa najcitiranijih istraživača u svojim oblastima, ukupne naučne produkcije istraživačke populacije sa univerziteta i efektivne per capita produkcije istraživača.

Za navedena četiri kriterijuma postoji šest indikatora, od kojih istraživači sa Univerziteta u Beogradu uspevaju da za tri indikatora uvek prikupe poneki poen. Ta tri indikatora za koje Univerzitet u Beogradu trajno uspunjava uslov, čiji su težinski faktori 50% od ukupne težine ocene univerziteta, jesu: broj publikacija, broj per capita publikacija i broj radova u časopisima Nature i Science.

Najznačajniji indikator
Univerziteta u Beogradu
jeste ukupan broj radova
sa SCI liste.

Iako se čini da je naučni doprinos Univerziteta u Beogradu u produkciji radova u najelitnijim časopisima zanemarljiv, za razliku od nekih drugih univerziteta, zahvaljujući trajnim međunarodnim saradnjama i migracijama naših istraživača (a to su zbilja merila izvrsnosti), to permanentno donosi poneki poen praktično svake godine. Šangajska lista za 2016. godinu donosi još jednu promenu u korist Univerziteta u Beogradu, a to je pojava nenulte vrednosti indikatora najcitiranijih istraživača u svojim oblastima, i taj indikator pravi  pomak na listi.

Vrednovanje po indikatorima normalizovano je (nije linearno) na najuspešniji univerzitet na listi, čime se za masu univerziteta igra konačnog bodovanja i rangiranja svodi na sabiranje obično malih brojeva, gde značajnija uspešnost po nekom indikatoru praktično favorizuje univerzitet da odskoči na listi. Najznačajniji indikator Univerziteta u Beogradu jeste ukupan broj radova sa SCI liste, jer zaista Univerzitet u Beogradu spada u veće univerzitete po broju istraživača. Dodatno, pojačana produkcija proteklih godina u Srbiji, i na univerzitetu, omasovila je istraživačku populaciju koja produkuje radove u međunarodnim časopisima.

Na primer, početkom ovog milenijuma u Srbiji je jedva preko 1.000 istraživača godišnje imalo rad sa SCI liste, dok je taj broj proteklih godina preko 7.000 godišnje istraživača s radom. U Srbiji se dogodilo da su se probudile kompletne oblasti, koje su počele da trče trku na međunarodnoj sceni. Ilustracije radi, broj publikovanih radova nekih oblasti je poslednjih pet godina veći nego što je do tada u prošlosti publikovano. Poslednjih godina sigurno raste per capita koeficijent upravo zbog omasovljenja istraživačke populacije s radovima na SCI listi.

Stojan i 40 odsto Zoran

Da li Univerzitet u Beogradu može bolje da stoji na Šangajskoj listi? Teško je proceniti napredak u pojedinačnim indikatorima, ali je malo očekivano da Univerzitet u Beogradu uđe u prvih 200 univerziteta. Prvih 100 je apsolutno nedostižno. Neke prilike poslednjih godina su ispuštene i neki znameniti istraživači koji su među najcitiranijim u svojim oblastima, iako radeći u Beogradu a nemajući ikakvo angažovanje na Univerzitetu u Beogradu, nisu pripadali poslednjih godina i neće pripadati našem univerzitetu.

Matematika i fizika
su jedino rangirane
na Šangajskoj listi.

Kada se, međutim, sagleda dalja istorija karijera dva najcitiranija naša istraživača s domaćim afilijacijama, ona je bila vezana za Univerzitet u Beogradu. Ali to je davna prošlost. Poslednjih godina se ponovo pojavljuje istraživač sa izuzetnom naučnom produkcijom, koji nije na Univerzitetu u Beogradu, već je na Univerzitetu u Nišu.

Narednih godina, zbog mogućih neizvesnosti sa finansiranjem nauke u Srbiji, zbog mogućih prestruktuiranja oblika finansiranja (prelaska sa projektnog na projektno-institucionalno) i zbog nadolazećih velikih univerziteta prvenstveno iz Azije, moguće je nepovoljno pomeranje Univerziteta u Beogradu na Šangajskoj listi. Ukoliko kvantitet i kvalitet našeg naučnog doprinosa ne bude umanjen, takva pomeranja se ne mogu smatrati neuspehom.

Kako pojedinačne oblasti istraživanja na Univerzitetu u Beogradu stoje na Šangajskoj listi? Oblasti matematika i fizika su jedino rangirane na Šangajskoj listi. Matematika ima duže postojanje i značajniju poziciju zauzimala je u prošlosti. Ovde treba naglasiti da rangiranje nije zasnovano ovde na institucionalnoj pripadnosti istraživača, na projektnoj organizaciji, već na Fraskati klasifikacijom ekstraktovanih naučnih doprinosa istraživača u oblastima publikovanih radova. Istraživači na Univerzitetu u Beogradu koji publikuju radove u časopisima iz matematike, prilično su široko distribuirani po institucijama.

Profesor dr Stojan Radenović nije jedini predstavnik naše matematike koji je doprineo pomaku na Šangajskoj listi. Na više od 40% njegovih radova autor je prof. dr Zoran Kadelburg s Matematičkog fakulteta. To znači da ne postoji bilo čiji dominantni lični doprinos u naučnom rangiranju matematike na Univerzitetu niti Univerziteta u Beogradu na Šangajskoj listi. Na bilo kom univerzitetu u svetu ne postoji veliki broj istraživača koji publikuje u matematici. Naša duža tradicija u prirodnim naukama i u matematici zadržala je veliki broj istraživača koji publikuju radove iz matematike, a nisu u svojim karijerama i istraživanjima otklizali ka ekonomiji, kompjuterskim naukama…  To je razlog zbog koga matematika na Univerzitetu u Beogradu ima tako dobru poziciju na Šangajskoj listi.

Čak se dovode u pitanje
koncepti vrednovanja
proverenih naučnih
rezultata publikovanih u
časopisima sa SCI liste.

U fizici posle 2011. godine znatniji je udeo publikovanih radova u međunarodnim kolaboracijama vezanim za CERN. Pored toga, u dugoj istoriji fizika je imala solidan broj per capita publikacija u međunarodnim časopisima, a pored toga nije malobrojna u međunarodnim razmerama. Uz činjenicu da uglavnom istraživačka populacija fizičara nema primenjena istraživanja u drugim oblastima, konzerviran je doprinos fizike na Univerzitetu u Beogradu.

Šta reći za kraj? U našoj naučnoj zajednici postoji znatan diverzitet interesa različitih oblasti istraživanja, institucionalnih interesa, čak se dovode u pitanje koncepti vrednovanja proverenih naučnih rezultata publikovanih u časopisima sa SCI liste. Čini mi se da se  zbog nesagledavanja opšteg interesa i jakih centrifugalnih naprezanja, može dogoditi da u narednim godinama izgubimo inicijativu i koncepte i prepustimo se individualnim ili grupnim dostignućima kao jedinom putu naše nauke. Takav rasplet bi bio najpogubniji za nauku u Srbiji i za Univerzitet u Beogradu na Šangajskoj listi. Nadam se da se to neće dogoditi.

O autoru

Stanko Stojiljković

Ostavite komentar