Posle igranja tenisa jedan stanovnik Nemačke osetio je iznenadni bol u levoj ruci. Odlazak u bolnicu značio je dijagnozu melanoma, poznatog i kao crni rak kože. Svestan da se tumor i nakon uklanjanja može vratiti ili metastazirati, odlučio je da učestvuje u kliničkoj studiji koja ispituje može li personalizovna mRNK (messenger RNA) vakcina smanjiti rizik od povratka bolesti. Najnoviji podaci, objavljeni posle pet godina praćenja, pokazuju da kombinacija cepiva i imunoterapije dugoročno smanjuje rizik od recidiva, što budi velike nade u borbi protiv ove opasne bolesti, piše Deutsche Welle. Cilj vakcinisanja jeste uvežbati imunni sistem da sam prepozna i uništi ćelije tumora. „Znamo da se kod gotovo svakog sa zdravim imunitetom koji oboli od melanoma već odvija imunološki napad – odbrambeni sistem pokušava da napadne i uništi te ćelije”, objašnjava Kristofer Gebhard sa Univerzitetske klinike Hamburg Ependorf (UKE).
On je vodio deo treće faze studije i ističe da je cilj dodatno pojačati prirodne imunološke reakcije. Terapija se temelji na kombinaciji dva pristupa. Pacijenti infuzijom primaju takozvane inhibitore kontrolnih tačaka, lekove koji aktiviraju odbrambeni sistem, a uz to dobijaju mRNK cepivo. „Znamo da su ti lekovi efikasni, ali verovatno samo kod jednog dela pacijenata, otprilike kod polovine. Druga je izgleda otporna na ovu vrstu imunoterapije”, kaže Gebhard. Tu nastupa mRNK vakcina, čija je uloga dopuniti delovanje inhibitora tako što će imunom sistemu precizno pokazati gde se nalaze ćelije raka. Lečenje traje godinu dana, a cepivo se proizvodi individualno za svakog na temelju njegovog tumora. Uzorak tumorskog tkiva šalje se proizvođaču, kompaniji „Moderna”, gde se dešifruje genetski kod ćelija raka i upoređuje sa zdravim ćelijama.
Dermatolog Gebhard objašnjava da stručnjaci „Moderne” s popisa genetskih promena biraju one što sadrže informacije o proteinskim strukturama koje imunni sistem najbolje prepoznaje: „U ovom slučaju između 20 i 34 različita takozvana neoantigena koji se zatim daju pacijentu”. Prva, manja studija faze 2, koja je obuhvatila 157 pacijenata, posle dve godine pokazala je da kombinacija imunoterapije i mRNK vaccine znatno uspešnije smanjuje rizik od povratka bolesti nego sama imunoterapija. Sada su objavljeni novi rezultati nakon pet godina praćenja koji potvrđuju da učinak ostaje dugotrajan. „Vidimo da nije privremen”, ističe Ralf Gucmer, direktor Univerzitetske klinike za kožne bolesti u Mindenu. „Zabeleženo je manje recidiva i udaljenih metastaza. To znači da više pacijenata ostaje zdravo, iako bi bez ove terapije imali visok rizik od povratka bolesti.” On naglašava da su to prvi podaci koji dokazuju da učinak traje i posle pet godina.
Ta spoznaja učvrstila je velika očekivanja lekara. Gebhard je, takođe, optimista: „Tehnologija mRNK cepiva mogla bi revolucionarno promeniti lečenje melanoma i omogućiti izlečenje znatno više pacijenata nego do sada”. Uprkos obećavajućim rezultatima, vakcina protiv melanoma još nije odobrena za široku upotrebu. Preduslov je da velika studija faze 3, u kojoj učestvuje više od 1.000 pacijenata, potvrdi pozitivne nalaze. Ishod tog istraživanja očekuje se najranije na jesen. Čak i ako cepivo dobije odobrenje, ostaje problem cene. „To sigurno neće biti jeftina terapija”, upozorava Gebhard. Godišnja terapija inhibitorima, a i individualna proizvodnja i primena mRNK vakcine, izuzetno su skupi. Procenjuje da bi cena mogla premašiti 100.000 evra, što je iznos koji se dosad retko sretao za medicinske usluge.
(Ilustracija EPA)
(Indeks)
