MEĐU IZMEĐU

NARASLI OD PLASTIKE!

Visited 41 times, 7 visit(s) today

 

Mikroplastika je prodrla svuda – od najdubljih okeanskih brazdi do naših organa, telesnih tečnosti, čak i mozga. Novo alarmantno istraživanje otkriva da, dok lekari proučavaju uticaj na ljude, mikroplastika već uzrokuje pustoš među manjim organizmima. Naulnici su ustanovili da su cvrčci hranjeni hranom kontaminiranom mikroplastikom narasli neverovatnih 25 puta brže tokom sedam sedmica, piše Futurism. Studija istraživača sa Univerziteta Karlton u Otavi i Kanadskog nacionalnog centra za istraživanje divljih životinja pokazala je da cvrčcima nije ponuđena samo kontaminirana hrana, već i prirodna alternativa. Uprkos tome, insekti isprva nisu mogli razlikovati plastiku od prave hrane, a zatim su razvili sklonost prema obrocima s plastikom.

„Kada im je ponuđen izbor između nekontaminirane i plastikom kontaminirane hrane, cvrčci isprva nisu imali preferencije prema nekontaminiranoj hrani, ali su se zatim značajno prebacili na hranu kontaminiranu plastikom nakon devet dana”, navodi se u naučom radu. Kako su cvrčci rasli, usta su oticala, što im je omogućilo da konzumiraju veće čestice plastike. „Jednom kada je čestica bila dovoljno velika za jelo, cvrčci su nastavili da je jedu do kraja života”, izjavio je koautor studije i doktorand Maršal Riči. Da stvar bude gora, istraživači su otkrili da su cvrčci varenjem  razgradili mikroplastiku u sitniju nanoplastiku, pretvarajući je u još veću pretnju za okolinu.

Slična istraživanja pokazuju da konzumacija mikroplastike negativno utiče i na druge insekte, poput morskih puževa i kišnih glista. Problem je toliko raširen da su čestice pronađene čak i u larvama komaraca na Antarktiku, jednoj od najudaljenijih oblasti na Zemlji. „Antarktik još ima mnogo niže količine plastike nego većina planete, i to je dobra vest”, rekao je entomolog Džek Devlin sa Univerziteta Kentaki, koautor povezane studije. „Ali sada možemo reći da ulaze u sistem, i na dovoljno visokim količinama počinju menjati energetsku ravnotežu insekata.” Srećom, čini se da neposredna šteta nije velika. „Čak i pri najvišim koncentracijama plastike preživljavanje nije opalo. Ni njihov osnovni metabolizam se nije promenio. Naizgled, činilo se da su dobro”, dodao je Devlin. Ipak, sama činjenica da su i sićušni insekti na Antarktiku zagađeni mikroplastikom ne sluti na dobro i pokazuje razmere problema.

(Ilustracija AI)

(Indeks)

 

Visited 41 times, 7 visit(s) today

O autoru

administrator

Ostavite komentar