Osteoporoza, postupni gubitak koštane mase, mogla bi postati prošlost zahvaljujući novim naučnim saznanjima. Istraživanje je otkrilo ključni mehanizam koji bi se u budućnosti koristio za lečenje bolesti slabljenja kostiju. Studija iz 2025. godine, koju su sproveli istraživači sa Univerziteta u Lajpcigu i Univerziteta Šandong, označila je ćelijski receptor GPR133 kao presudan za gustoću kostiju, piše Science Alert. Oboljenje, inače, nastaje kada telo ne uspeva da zameni staru kost novom, zbog čega one postaju krhke, lomljive i teže zaceljuju. Naučnici su se usredsredili na protein GPR133 jer su ranije studije povezale varijacije u genu koji ga kodira s gustoćom kostiju. Obavili su testiranja na miševima kojima je taj gen uklonjen ili se mogao aktivirati pomoću hemikalije AP503. Miševi kojima je nedostajao gen GPR133 imali su slabe kosti, slično simptomima osteoporoze.
Međutim, kada je receptor postojao i aktivirao AP503, proizvodnja i čvrstoća kostiju su se poboljšale. Pomenuta hemikalija deluje kao biološki prekidač koji podstiče osteoblaste, ćrlije koje izgrađuju kosti, na pojačani rad. Pokazalo se da se učinak može dodatno pojačati u kombinaciji s telesnim vežbama. „Pomoću materije AP503, nedavno prepoznate računarskom pretragom kao stimulatora GPR133, znatno smo povećali čvrstoću kostiju i kod zdravih i kod miševa s osteoporozom”, izjavila je biohemičarka Ines Libšer sa Univerziteta u Lajpcigu. Iako se rezultati ostvareni na životinjama, temeljni procesi su, verovatno, slični kod ljudi. „Ako je taj receptor oštećen genetskim promenama, miševi pokazuju znake gubitka koštane gustoće u ranom dobu – slično osteoporozi kod ljudi”, dodala je biohemičarka.
Osteoporoza je ozbiljno stanje koje pogađa milione ljudi širom sveta. Iako dostupni tretmani mogu usporiti napredovanje bolesti, ne postoji lek koji bi je mogao preokrenuti ili izlečiti. Postojeće terapije često imaju rizične nuspojave ili vremenom postaju manje delotvorne, zbog čega se neprestano traga za novim metodama prevencije i lečenja. Jedno od obećavajućih istraživanja iz 2024. godine rezultiralo je razvojem implantata na bazi krvi koji pospešuje prirodni mehanizam zaceljivanja slomljenih kostiju. Međunarodni tim osmislio je biokooperativni regenerativni materijal koji koristi sintetičke da poboljša strukturu i funkciju barijere koju krv prirodno stvara pri zgrušavanju. U testovima na pacovima tvar u vidu gela – koja se može i trodimenzionalno odštampati – pokazala se uspešnom u popravljanju oštećenja kostiju. „Mogućnost da se ljudska krv lako i sigurno pretvori u regenerativne implantate uistinu je uzbudljiva. Krv je praktično besplatna i može se lako dobiti od pacijenata u relativno velikim količinama”, rekao je biomedicinski inženjer Kozimo Ligorio sa Univerziteta u Notingemu.
U još jednoj studiji iz 2024. na Univerzitetu Kalifornija u San Francisku identifikovan je novi hormon kod ženki miševa koji podstiče rast iznenađujuće jakih i gustih kostiju. Nazvan majčinski moždani hormon (MBH), on pojačava gustoću, masu i čvrstoću kostiju u testovima i na muškim i na ženskim miševima. „Kada smo testirali te kosti, pokazalo se da su znatno jače nego inače. Nikada nismo ranije postigli takvu mineralizaciju i zaceljenje nijednom drugom strategijom”, objasnio je biolog matičnih ćelija Tomas Ambrozi sa Univerziteta Kalifornija u Dejvisu. Uprkos tome što su mnoga od ovih otkrića dokazana samo na životinjama i tek treba da budu proverena na ljudima, budući lekove za jačanje kostiju čine se veoma obećavajućim. Autori studije o receptoru GPR133 nadaju se da bi se ti tretmani mogli koristiti ne samo za jačanje zdravih kostiju, već i za obnovu oštećenih, kao u slučajevima osteoporoze kod žena u menopauzi. „Novodokazano paralelno jačanje kostiju ponovo ističe ogromnu moć koju navedeni receptor ima za medicinsku primenu kod starenja populacije”, zaključila je molekularna biološkinja Julijan Leman sa Univerziteta u Lajpcigu. Istraživanje je objavljeno u časopisu Signal Transduction and Targeted Therapy.
(AI ilustracija)
(Indeks)
