Povišena koncentracija specifičnog proteina u urinu mogla bi biti pokazatelj rizika od demencije, otkriva velika studija koju su sproveli istraživači iz Holandije i Švedske, piše Science Alert. Reč je o albuminu, najzastupljenijem proteinu u ljudskoj krvnoj plazmi, koji se takođe nalazi u hrani poput jaja, mlečnih proizvoda i semenki. Bubrezi, koji filtriraju otpadne tvari iz tela, u normalnim okolnostima ne propuštaju albumin u urin. Stoga je visok iznos u mokraći, stanje poznato kao albuminurija, obično znak oštećenja bubrega. No, još više iznenađuje otkriće da bi to moglo predvideti i rizik od demencije.
Ovaj zaključak proizlazi iz studije koja je obuhvatila gotovo 133.000 stanovnika Stockholma starijih od 65 godina koji nisu imali istoriju demencije. Mlađi od 65 godina isključeni su jer se čak 96 posto dijagnoza demencije postavlja upravo u starijoj grupi. Nakon praćenja u trajanju od otprilike četiri godine, kod 7 posto učesnika razvio se neki oblik demencije. Istraživači su utvrdili da je albuminurija povezana s većim rizikom od razvoja demencije, čak i pošto su u obzir uzeli funkciju bubrega i druge relevantne činioce. U usporedbi s osobama s normalnom razinom albumina u urinu (manje od 30 mg/g), oni s umerenim iznosima (30-299 mg/g) imali su 25 posto veći rizik, dok je kod onih s visokim količinama (više od 300 mg/g) rizik bio veći za 37 posto.
Postavlja se pitanje kakva je veza između ova dva naizgled nepovezana stanja. „Bubrezi i mozak mogu se činiti kao vrlo različiti organi, ali dele važnu karakteristiku: oba zavise od osetljive mreže malih krvnih sudova”, objasnio je Hong Xu, nefrolog iz Instituta Karolinska u Švedskoj i dopisni autor studije. „Kada su krvne žile u bubrezima oštećene, isti se proces često događa i u mozgu.”
U skadu s tim, albuminurija je najsnažnije povezana s vaskularnom demencijom, koja nastaje zbog vaskularnih uzroka poput hipertenzije, dijabetesa ili moždanog udara. Vaskularna demencija drugi je najčešći oblik demencije, odmah iza Alchajmerove bolesti. Oštećenje bubrega omogućuje proteinima da procure u mokraću, a na sličan način oštećenje krvno-moždane barijere u mozgu dopušta toksičnim i upalnim molekulima da uđu u moždano tkivo, što dovodi do neuroloških problema povezanih s demencijom. Ova veza potvrđuje i rezultate pređašnjih istraživanja iz Norveške i SAD.
U budućnosti bi provera na albuminuriju mogao postati vredan alat za ranu procenu rizika od demencije, posebno kod pacijenata s dijabetesom, hipertenzijom ili kardiovaskularnim bolestima. „Rano otkrivanje albuminurije moglo bi potencijalno odgoditi ili sprečiti početak demencije”, zaključuje Xu. Budući da za demenciju još nema leka, naglasak ostaje na prevenciji i prepoznavanju faktora rizika.
(Ilustracija Vikipedija)
(Indeks)
