Vozilo Perseverance američke svemirske agencije NASA otkrilo je dokaze da je voda više puta dolazila u dodir sa stenama na Marsu, uključujući vrelu podzemnu vodu. Planeta je možda bila vlažnija i geološki nemirnija nego što je danas, pri čemu je voda u različitim oblicima iznova prolazila kroz stijene, pokazuje nova studija. Otkriće dolazi sa ruba kratera Jezero poznatog kao Margin Unit. Rover istražuje ovo područje od 2023. godine, a osmatranja otkrivaju dokaze o najmanje tri različita razdoblja u kojima je voda dolazila u dodir stenama, uključujući jednu u kojoj je vrela podzemna voda tekla ispod površine. Pomenuto područje proteže se uz unutrašnji rub kratera.
Naučnici su u početku očekivali da će vozilo naići na sedimentne stene duž obale drevnog jezera koje je nekada ispunjavalo predeo zvani Jezero. Umesto toga, pronašlo magmatske stene koje su prvobitno nastale od rastopljenog materijala duboko ispod površine ili u toku vulkanske aktivnosti. „Pre nego što je tamo stiglo, glavna pretpostavka izvedena iz posmatranja iz orbite bila je da je karbonat nastao u interakciji s jezerom koje je postojalo u istoimenom krateru. Sada znamo da je to mesto postalo svojevrsno raskršće različitih hidroloških sistema. Nalazi su važni jer se krater Jezero nalazi u jednom od najvećih područja na Marsu bogatih karbonatima”, rekla je Kendis Bedford, glavna autorka studije sa Univerziteta Perdju u Zapadnom Lafajetu (Indijana).
Koristeći instrument SuperCam, istraživači su analizirali više od 185 ciljanih područja na stenama. Našli su dokaze da je voda menjala stene u više različitih pedioda. U prvom podzemna voda bogata ugljen-dioksidom bila je u dodiru sa olivinom, mineralom nastalim sporim hlađenjem magme. I to je dovelo do stvaranja karbonatnih minerala u pukotinama. Pojedine stene sadrže silicijum, koji nastaje kada olivin reaguje s vodom, a posebno je zastupljen u onima koje su se nekada nalazile pod vodom u jezeru. Zatim je usledio treći topliji. Mineralne žile koje sadrže kalcijum-sulfat i fluorit formirale su se u istočnom delu, a to ukazuje da je vrela voda nekada cirkulisala kroz vulkanske stene. Na Zemlji hidrotermalni sistemi mogu da stvore sredinu sposobnu da podrži mikrobni život.
Iako su istraživači u stanju da rekonstruišu redosled zbivanja, još ne mogu da utvrde tačno kada se svako dogodilo. Sve ukazuje da to bio prostor u kojem su podzemna voda, površinska voda i zagrejane tečnosti stupale u interakciju sa stenama. „Ako sam išta naučila za 10 godina poručavanja praćenje vozila na Marsu, to je da on stalno priređuje iznenađenja. Nadam se da će najnoja saznanja pomoći da naučnici promene način posmatranja istorije vode u krateru i širom planete i da rekonstruišu promene klime i uslove nastanjivosti na ranom Marsu”, zaključila je Bedford.
(Kliks)
