Čivave, jedna od najprepoznatljivijih pasmina na svetu, dele deo genetskog materijala s divljim kojotima. To je pokazalo novo istraživanje koje bi moglo objasniti neke od njihovih jedinstvenih osobina, piše Science Alert. DNK u svakoj ćeliji živog organizma funkcioniše kao genetski zapis koji čuva evolucionu prošlost. Roditelji je prenose na potomstvo, a upravo to omogućuje maučnicima da prate poreklo vrsta kroz vreme. Čitanje te povesti je složeno, ali savremeni računari pomažu u analizi ogromnih genetskih baza podataka. Tim sa Univerziteta Stanford testirao je dva nova softverska programa, Gnomix i Gnofix, koji istovremeno analiziraju genome mnogih životinja, procenjuju njihovu povezanost i iscrtavaju evolucijsku kartu.
Taj proces, stručno nazvan zaključivanje o lokalnom poreklu (LAI), pomaže istraživačima da utvrde odkla potiču specifični delovi DNK. Koristeći ovaj postupak, oni su u genomu čivave otkrili neočekivanu vezu i utvrdili da najmanji pas na svetu deli nekoliko segmenata genoma s divljim kojotima. To dopunjuje ranije dokaze koji su pokazivali da su današnje meksičke pasmine, čivava i meksički bezdlaki pas Xoloizcuintli (Xilo), mešavina evropskih i pretkolumbovskih pasa. Gnomix je potvrdio severnoameričko poreklo obe pasmine. Analiza u porodičnom stablu čivave pronašla je gene kojota, a genom bezdlakog psa sadrži više od četiri posto gena arktičkih pasa.
Studija objavljena u časopisu Nature Communications nije utvrdila kada su tačno geni kojota ušli u naslednu liniju čivava, ali istraživanja upućuju da se to dogodilo pre dolaska Kolumba u Ameriku. Takođe nije poznato da li je ukrštanje bilo namerno ili slučajno. Iako se njihove velike uši i izražajno zavijanje mogu povezati s kojotima, nije jasno koje su osobine čivave nasledile od svojih divljih predaka. Inače, poznate su po nezavisnom i samouverenom ponašanju, što je neuobičajeno za tako male pse. Zoološkinja Džeklin Bojd, koja nije učestvovala u studiji, objasnila je za The Conversation da se divlji kojoti i vuci prirodno ukrštaju, pogotovo na područjima gde su vučje osobine korisne. Kojoti su znatno manji od vukova, ali i dalje višestruko veći od čivava. Minijaturna građa čivave je verovatno rezultat veštačke selekcije iliti ljudskog gajenja pasa s poželjnim osobinama. Bojd je dodala da postoje dokazi o sićušnim psima u mezoameričkim kulturama i pre dolaska Evropljana, ali neposredna veza s današnjim čivavama nije poznata.
(Ilustracija Unsplash)
(Indeks)
