GAGARINOVI PUTOKAZI

ASTRONOMSKI BUDŽET NASA

574 pregleda

Posle nekoliko meseci natezanja između Bele kuće i Kongresa, konačno je odobren budžet NASAza 2019. i to rekordan u poslednjih deset godina. Sa 21,5 milijardi dolara, to je povećanje od 3,5% u odnosu na budžet iz 2018. Kongres je ove godine bio veoma blagonaklon i odobrio budžet koji je za 8% (1,6 milijardi) veći od onog koga je predložila administracija predsednika Donalda Trampa. To je, inače, peta godina zaredom kako Kongres potpisuje budžet koji je veći od predloga Bele kuće.

Mr Grujica S. Ivanović

Poređenja radi, budžet Evropske kosmičke agencije (ESA), koji je drugi po veličini, za 2019. iznosi 5,7 milijardi evra, dok je godišnji budžet „Roskosmosa” gotovo deset puta manji od budžeta NASA. Ovogodišnji budžet NASA je, međutim, upola manji od onih iz vremena programa „Apolo” (1960-1970.). Ali u poređenju sa budžetima poslednje decenije, koja je okarakterisana „ratom” Bele kuće u kojoj su bile demokrate predsednika Baraka Obame i Kongresa u kome su dominirali republikanci, ovo je rekordna suma izdvojena za američka kosmička istraživanja.

Budžet NASA od 1960. (dolari su u hiljadama i u sadašnjim vrednostima)

Dodatan novac je respoređen najviše za nauku, aeronautiku i programe istraživanja ponašanja čovekovog tela u kosmosu.

Sa rekordno izdvojenih 1,9 milijardi dolara, program za nauke o Zemlji je ponovo izbegao smanjenje, čak je dobio malo povećanje  u odnosu na 2018. Za planetarna istraživanja, odobreno je 2,8 milijardi. U ovu sumu je uključeno 195 miliona dolara za misiju „Evropa Kliper” (Europa Clipper), proučavanja okeana Jupiterovog satelita Evropa. Istovremeno, lavovski deo programa astrofizičkih istraživanja (800 miliona dolara) ide na finansiranje dugogodišnjeg projekta „Vebovog” (Webb) kosmičkog teleskopa (JWST), dok je njegov naslednik, infracrvena orbitalna opservatorija WFIRST, ne samo preživela, već i dobila 312 miliona dolara u ovoj fiskalnoj godini. Lansiranje teleskopa WFIRST je planirno sredinom 2020, dok će „Vebov” teleskop, koji je do sada progutao astronomskih deset milijardi dolara, biti lansiran marta 2021.

Kongres je sada naglasio da, ukoliko i tokom
ove godine bude bilo kašnjenja, za 2020. godinu
NASA ne može da očekuje nova novac za
Vebov”
teleskop, već će morati da ga finansira
preraspodelom novca među projektima.

Iako je Kongres odobrio nastavak finansiranja „Vebovog” kosmičkog teleskopa, naglašeno je veliko razočaranje rukovođenjem projektom koji je, s jedne strane u velikom kašnjenju, a s druge, već je za gotovo 50% premašio prvobitno planirani (i odobreni) budžet. Kongres je sada naglasio da, ukoliko i tokom ove godine bude bilo kašnjenja, za 2020. godinu NASA ne može da očekuje nova novac za „Vebov” teleskop, već će morati da ga finansira preraspodelom novca među projektima.

Vebov”kosmički teleskop

Svoje mesto pod suncem je ponovo dobio program za obrazovanje koga predsednik Tramp od početka svog mandata pokušava da sroza na nulu. Ove godine, NASA će imati 110 miliona dolara na raspolaganju za popularizaciju kosmičkih istraživanja u školama i na univerzitetima.

Program razvoja novih tehnologija dobio je gotovo 930 miliona dolara, uz predlog da se ubuduće podeli između misija istržaivanja dubokog kosmosa i projekata razvoja novih tehnologija. U ovom programu posebno mesto ima projekat razvoja kosmičkog nuklearno-termalnog reaktora, koji je od posebnog značaja za planove čovekovih letova na Mars. Ove godine izdvojeno je 100 miliona dolara, a eksperimentalni let planiran je za 2024.

Kada su egzotični projekti u pitanju,

Kongres nije odobrio predlog Bele kuće da se izdvoji 10 miliona dolara za program potrage za vanzemaljskim civilizacijama koji je, takođe, obuhvatao udeo privatnih kompanija. Za razliku od njihovih prethodnika iz sedamdesetih, u Kongresu očigledno nema više mnogo onih kojima su vanzemaljci zanimljivi.

Donald Tramp, iskrcavanje na Mesec

Inicijativa predsednika Trampa za povratak na Mesec dobila je punu podršku u Kongresu. Iako još nema zvaničnog programa istraživanja, NASA je u 2019. dobila prvih 450 miliona dolara za Mesečevu orbitalnu platformu-kapiju (LOP-G), male orbitalne stanice koja će sredinom treće decenije biti kompletirana u takozvanoj „halo” orbiti (1.500 x 70.000 km) iznad Meseca. Projekat modularne stanice je dobio nešto manje nego što je Bela kuća zahtevala, ali su zato projekti razvoja komercijalnog korisnog tereta LOP-G i naučne opreme za posmatranje površine Meseca dobili pun iznos.

Mesečeva orbitalna stanica LOP-G

Kongres je, međutim, i ove godine bio rezervisan kada je finansiranje komercijalnih kosmičkih projekata u pitanju. Poznato je koliko je u proteklim godinama bilo sukoba između Bele kuće i Kapitol hila u vezi s projekatima privatnih kompanija, kao što su „Spejs iks” (SpaceX), „Orbital ATK” i „Boing” (Boeing). Sada je ovaj program za razvoj modula za spajanje komercijlanih kosmičkih aparata s Međunarodnom kosmičkom stanicom (MKS) dobio samo 40, od zahtevanih 150 miliona dolara.

Druga misija (EM-2) planirana je za 2022.
To će biti prvi let kosmičkog broda
Orion” s ljudskom posadom. Plan misije
obuhvata let oko Meseca, prvi od decembra
kada su astronauti Apola-17”, kao
poslednji ljudi, kružili oko Meseca.    

Kao što je poznato, predsednik Tramp ne namerava da posle 2025. finansira program MKS-a i ohrabruje privatne kompanije da preuzmu kontrolu nad američkim delom, što je i svrha ovih 150 miliona koje je Kongres, međutim, skresao za više od tri puta. To, u svakom slučaju nije dobar signal za privatni biznis, koji ionako nalazi malo profitabilinih razloga da se ozbiljnije pozabavi Kosmičkom stanicom kada NASA (ako) bude digla ruke od nje.

Istovremeno, program razvoja rakete-nosača velike nosivosti SLS i kosmičkog broda „Orion” dobio je nešto malo više novca u odnosu na 2018. – ukupno 4,1 milijardu dolara. Projekat SLS je dobio 2,15 a „Orion”, 1,35 milijardi dolara. Raketa-nosač SLS visoka je 111metara, kao i mesečev džin „Saturn V” korišćen u programu „Apolo”, ali mu je nosivost manja. Prva verzija SLS nazvana „Blok-1” (Block) može da u nisku orbitu sa Kejp Kanaverala izbaci 90 tona korisnog tereta, odnosno 26 tona ka Mesecu. Prvo lansiranje sistema SLS-„Orion” planirano je za jun 2020. (misija EM-1).

Tom prilikom je planirano da kosmički brod „Orion” bez posade provede tri nedelje u kosmosu, uključujući šest dana u orbiti oko Meseca. Druga misija (EM-2) planirana je za 2022. To će biti prvi let kosmičkog broda „Orion” s ljudskom posadom. Plan misije obuhvata let oko Meseca, prvi od decembra 1972. kada su astronauti „Apola-17”, kao poslednji ljudi, kružili oko Meseca.

Sistem SLS-Orion”

Sada, kada NASA konačno ima novac za 2019, njeni menadžeri se sa posebnom pažnjom okreću budžetu za 2020. godinu, koji može biti od vitalnog značaja za nekoliko kosmičkih projekata, pre svega za gradnju Mesečeve orbitalne stanice LOP-G i planove eventualnog nastavka finansiranja misija na MKS-u. Međutim, u svetlu velikih neslaganja između Senata kojim dominiraju demokrate i republikanske Bele kuće, koje je nedavno kulminiralo blokadom finansiranja državnih ustanova, ukljućjući NASA, moguće je da i za budžet za 2020. bude dugotrajnog natezanja. U svakom slučaju, Bela kuča treba pre kraja marta da podnese predlog budžeta NASA za 2020.

O autoru

Stanko Stojiljković

Ostavite komentar