MEĐU IZMEĐU

BETOVEN IZ KOMPJUTERA

249 pregleda

Nekoliko nota zapisanih u beležnici sve je što je nemački kompozitor Ludvig van Betoven ostavio od Desete simfonije pre smrti 1827. godine. Sada se tim muzikologa i programera takmiči s vremenom kako bi dovršili delo uz pomoć veštačke inteligencije, uoči 250. godišnjice Betovenovog rođenja sledeće godine.

 „Napredak je impresivan, iako kompjuter još mora mnogo toga da nauči“, kaže Kristine Zigert, upravnica arhiva u Betovenovoj kući u njegovom rodnom gradu Bonu, prenosi N1. Ona kaže da je uverena da bi Betoven odobrio ideju, jer je i on bio inovator, podsećajući na njegove kompozicije za muzičke instrumente koji reprodukuju zvukove vetra. Sigertova tvrdi da taj rad neće uticati na njegovo nasleđe, jer se nikada neće smatrati delom njegovog opusa. Konačni rezultat projekta izvešće orkestar 28. aprila u Bonu, gde će se održati glavna svečanost povodom rođenja kompozitora koji je obeležio razdoblje romantizma u klasičnoj muzici.

Kristine Zigert (DW)

Betoven, najpoznatiji nemački kompozitor, toliko je omiljen u svojoj zemlji da je obaveza pripreme godišnjice upisana u koalicioni sporazum 2013. o osnivanju vlade. Godina proslave počinje 16. decembra, kada se veruje da je rođen pre 249 godina, uz otvaranje njegove kuće u Bonu kao muzeja posle opsežnih radova na obnovi. Betoven je počeo da radi na Desetoj simfoniji dok je pisao Devetu, koja uključuje slavnu „Odu radosti“. Ubrzo je odustao od Desete simfonije, ostavljajući samo nekoliko beleški i nacrta pre nego što je umro kada je imao 57 godina.

U okviru projekta u algoritam su ubačena sva njegova dela, a kompjuter sada stvara moguće nastavke simfonije u kompozitorovom stilu. „Dojče Telekom”, koji sponzoriše projekat, nada se da će koristiti saznanja za razvoj tehnologije poput prepoznavanja glasa. Prve verzije muzike napravljene uz pomoć računara pre nekoliko meseci bile su previe mehaničke i fraze su se previše ponavljale, ali novije verzije obećavaju više, kaže tim. Beri Kuper, britanski muzičar i muzikolog koji je sâm osmislio mogući prvi stav simfonije 1988. godine, sumnja u rezultate.

„Čuo sam kratki deo koji je stvoren. Nije zvučao ni izbliza kao uverljiva rekonstrukcija onoga što je Betoven nameravao, rekao je Kuper, profesor na Univerzitetu Mančester i autor nekoliko dela o Betovenu.

Slični pokušaji računarskih programiranja na osnovu dela Baha, Malera i Šuberta bili su neimpresivni.

(Izvor Sputnjik)

 

O autoru

Stanko Stojiljković

Ostavite komentar