MEĐU IZMEĐU

BUDUĆNOST PO MERI SRBIJE

492 pregleda

Srbiji je hitno potrebna nova industrijalizacija, koja podrazumeva sveobuhvatnu digitalizaciju i automatizaciju proizvodnje… Na modelu „po meri Srbije” zajedno treba da rade država, naučna i poslovna zajednica… Budućnost je već počela i nije pitanje hoćemo li u nju, jer ko neće, nestaće sa scene.

Ovo su samo neki od zaključaka, 16. po redu, Panela o industriji 4.0 u Srbiji, koji je u 23. aprila održan u Novom Sadu. Skup su organizovali Mašinski fakultet u Beogradu, Fakultet tehničkih nauka u Novom Sadu i Privredna komore Srbije – Privredna komora Beograd. Učesnici su se saglasili da je koncept industrija 4.0  jedan od razvojnih aduta srpske privrede. Glavnu ulogu u novom industrijskom razvoju imaće velike kompanije, ali poseban akcenat je na malim i srednjim preduzećima, kao važnom delu lanca digitalnog poslovanja.

Međunarodna konferencija o industriji
4.0, koja se od 2016. godine održava na
Mašinskom fakultetu u Beogradu, ima cilj
da definiše osnovne pravce budućeg
visokotehnološkog razvoja Srbije.

Nov način proizvodnje, omogućiće preduzećima da povećaju efikasnost, smanje troškove proizvodnje i globalnom tržištu ponude kvalitetne i konkurente proizvode. Da bi se to i ostvarilo, Srbiji su potrebni i visokostručni kadrovi – inženjeri koji će pored klasičnih inženjerskih znanja poseduju i znanja iz oblasti IKT tehnologija.

„Industrija bez mašinstva i mašinskih inženjera nije moguća. Koncept industrija 4.0 je, takođe, baziran na klasičnim principima industrije, ali u proizvodni proces uvodi digitalizaciju, međusobnu komunikaciju i umrežavanje svih procesa. Iz tih razloga, jedna od vodećih uloga i u industriji 4.0”, pripada mašinskom inženjerstvu, elektrotehnici i računarstvu, poručio je, pozdravljajući učesnike, prof. dr Dragiša Vilotić, prodekan za nastavu Fakulteta tehničkih nauka.

Nova proizvodnja, prema njegovim rečima, omogućava personalizovan proizvod vrhunskog kvaliteta sa malom cenom koštanja. Upravo iz tih razloga, koncept industrija 4.0 je i razvojna šansa za domaću privrdu da premosti postojeći tehnološki jaz i uhvati korak sa svetom, istakao je prof. Vilotić.

U ime inicijatora pokreta industrija 4.0 za Srbiju, skup je pozdravio i prof. dr Radivoje Mitrović, dekan Mašinskog fakulteta u Beogradu.  „Industrija 4.0 je 2011. godine u Nemačkoj definisana kao napredni model automatizacije proizvodnje, a sada je to jedna nova filozofija i sveobuhvatni pokret koji se proširio i na druge delatnosti i interakcije u društvu”, naveo je dekan Mašinskog fakulteta. Ta nova filozofija, kako je rekao,  donosi velike izazove u sve sfere,  posebno u oblast visokog obrazovanja, zbog čega akademska zajednica u Srbiji mora da radi na osavremenjavanju postojećih i uvođenju novih studijskih programa za Industriju 4.0.

On je podsetio da je Mašinski fakultet još 2015. uočio važnost koncepta industrija 4.0 i inicirao najšire razgovore o novom industrijskom razvoju zemlje. Rezultat tih napora je Međunarodna konferencija o industriji 4.0, koja se od 2016. godine, svakog juna održava na Mašinskom fakultetu, rekao je prof. Mitrović, napominjući da je osnovna ideja tog skupa definisanje osnovnog pravca budućeg visokotehnološkog razvoja Srbije.

Prof. dr Sebastijan Baloš, direktor Departmana za proizvodno mašinstvo FTN-a, ocenio je da je panel o industriji 4.0 dobra prilika da predstavnici države, akademske zajednice i privrede, razmene mišljenja i znanja o novom načinu proizvodnje. Na taj način svima se pruža prilika, da saznaju nešto više o nekim pitanjima o kojima, možda, nisu imali dovoljno saznanja, ali i da razjasne neke od nedoumica u primeni modela i4.0. To nam omogućava da nova znanja studentima prenesemo na pravi način i pripremimo ih da se jednog dana što lakše integrišu u napredni proces proizvodnje, podvukao je prof. Baloš.

Vidosava Džagić, pomoćnica direktora Privredne komore Beograda, koja je integralni deo Privredne komore Srbije, rekla je da ta privredna asocijacija ima značajnu ulogu u podsticanju digitalne transformacije. U okviru toga ima i posebno organizovanu jedinicu – Centar za digitalnu transformaciju. Njegova osnovna uloga je pružanje podrške malim i srednjim preduzećima za promenu biznis modela u skladu sa zahevima koncepta industrija 4.0.

„Promene koje donosi četvrta industrijska revolucija su kompleksne. Zahtevaju  mnogo rada i bolju organizaciju za uspostavljanje mehanizama koji će na najbolji način povezati nauki i privredu u jedan ekosistem za razmenu znanja i inovacija. Samo na taj način možemo značajno da doprinesemo ubrzanju procesa digitalne transformacije naše privrede”, zaključila je gospođa Džagić.

Radni deo skupa otvorilo je predavanje „i4.0 – digitalne tehnologije u proizvodnom procesu“ koje je održao prof. dr Mijodrag Milošević iz Departmana za proizvodno mašinstvo FTN-a. Prof. Milošević je, inače, jedan od organizatora panela u Novom Sadu. Govoreći o osnovnim elementima industrije 4.0, on je rekao da je vrlo važno da se predstavnici privrede što bliže upoznaju s novim tehnologijama koje se primenjuju u digitalizaciji i optimizaciji proizvodnje.

„Ako ne ulažemo u nove tehnologije i ne
pratimo nove trendove, postoji opasnost
da nestanemo. To posebno važi i za proizvodna
preduzeća koja rade u skopu industrije.”

Na prvom mestu sa kibernetsko-fizičkim sistema, tehnologijom u kojoj se odlučivanje s nekog višeg nivoa spušta na niže nivoe proizvodnje tehnologije, digitalizacijom, upotrebom internet stvari i klaud sistema, kao i tehnologijom velikih podataka.„Ako ne ulažemo u nove tehnologije i ne pratimo nove trendove, postoji opasnost da nestanemo. To posebno važi i za proizvodna preduzeća koja rade u skopu industrije”, poručio je prof. Milošević.

Prof. Vidosav Majstorović, jedan od organizatora panela, govorio je o modelu industrija 4.0 za mala i srednja preduzeća, koja u partnerstvu sa velikim kompanijama predstavljaju motor razvoja Srbije. Industrija 4.0, kako je rekao, ovim organizacijama otvara prostor da stvaraju proizvode s većom ili visokom dodatom vrednošću i da se na taj način kao partneri priključe i kompanijama u industrijski razvijenim zemljama.

„Prednost domaćih malih i srednjih preduzeća je njihova fleksibinost i prihvatljiva cena koštanja pojedinačnog proizvoda. Ukoliko bi te organizacije svoju proizvodnju podigle na viši nivo i umesto delova proizvodile cele sklopove, one bi zapadnim partnerima bile još privlačnije. Na taj način podstakao bi se izvoz, a i strane kompanije bi bile zainteresovane da svoju proizvodnju presele u Srbiju”, ukazao je prof. Majstorović.

Tokom radnog dela skupa održano je još nekoliko veoma interesantnih prezentacija na kojima su predstavljeni primeri dobre prakse razvoja i primene digitalnih tehnologija. Inženjer Robert Klačak iz Fanuc Automation, predstavio je  fabričku automatizaciju za industriju 4.0, a o senzorskim sistemima kao podršci modelu i4.0 govorio je dipl. ing. Draško Kalanj iz kompanije IFM electronic. Ivan Milentijević iz kompanije Axiom Tech predstavio je „Simensova” programska rešenja od razvoja do proizvodnje kao sastavnom delu industrije 4.0. Veoma interesantno izlaganje imao je dipl. inž. Zoran Rončević iz kompanije „Sprint NT”, koji se posebno osvrnuo na industrijski internet stvari (IoT).

(Izvor MF)

O autoru

Stanko Stojiljković

Ostavite komentar