GAGARINOVI PUTOKAZI

ČEKAJUĆI SRPSKOG „TESLU-1”

726 pregleda

Indija je 23 juna raketom PSLV-HL lansirala satelit Carkosat-2E za snimanje površine Zemlje i još 30 propratnih malih kosmičkih aparata od kojih su mnogi izrađeni na univerzitetima širom sveta. Nadamo se da će u dogledno vreme u kosmos poleteti satelit koji su projektovali srpski studenti.

Mr Grujica S. Ivanović

Lansiranje je obavljeno sa prve rampe Kosmičkog centra koji nosi ime Satiša Dhavana, na ostrvu Šriharikota. Osnovni i nanosateliti su se uspešno su se odvojili od rakete-nosača i dospeli na polarno sunčano-sinhronu orbitu visine 505 kilometara. Ukupna masa svih satelita iznosi 955 kilograma.

Osnovni korisni teret je satelit Cartosat-2E mase 700 kilograma, koji je namenjen sondiranju Zemljine površine. Pored ovog, u kosmos je lansirano 30 subsatelita, mase od 50 do jednog kilograma, koji su izrađeni u 14 država.

Osnovni korisni teret

Pomenimo japanski CE-SAT-1 za testiranje elektronskih komponenti, zatim indijski NUISAT mase 15 kilograma koji je projektovan na jednom Islamskom univerzitetu i italijanski astronomski Max Veller Sat, takođe mase 15 kilogrema, na kome se nalazi mali rendgenski teleskop.

Letonski eksperimentalni satelit Venta-1, mase 7,5 kilograma i dimenzija 40x40x5 santimetara, napravili su studenti Tehničkog univerziteta u Rigi. To je, ujedno, prvi satelit ove male države. Tu je i grupa od sedam američkih malih satelita serije Lemur, svaki mase po 4 kilograma. Neki od njih nose neobična imena (na primer, ShainaJohl, LucuBruce  LucyBryce i KungFoo).

Letonski centar

U prtljažniku su bila tri telekomunikaciona satelita serije Diamond  (plavi, zeleni i crveni), izrađeni u Danskoj za međunarodni konzorcijum Sky ans Space Global, , čije se sedište nalazi u Australiji. Svaki teži po šest kilograma. Nemački eksperimentlani satelit COMPASS -2, mase 4 kilograma, napravljen je isto tako na jednom univerzitetu, dok su stručnjaci britanske kompanije Surrey Space projektovali još jedan eksperimentalni satelit IflateSail, mase 4 kilograma.

Još jedan subsatelit načinili su studenti, ovog puta na Univerziteta u Viljnusu. Nazvan je LituanicaSAT-2, mase 4 kilograma. A visokoškolci iz Rima su projektovali satelit URSA MAIOR (mase 3 kilograma) za proučavanje atmosfere. Isti zadatak imaće kineski satelit NUDTSat, mase dva kilograma.

Letonski satelit u termičkoj komori

Zemljina atmosfera biće, takođe, u fokusu austrijskog eksperimentalnog satelita Pegasus (2 kilograma), britanskog satelita UCLSat, iste mase, projektovan na univerzitetu u Londonu, i češkog  malog satelita VZLUsat-1, izrađenog u Praškom naučnoistraživačkom institutu, na kome se nalazi mali rendgnski teleskop za registrovanje kosmičkih zraka u dijapazonu od 3-50 keV.

Češli satelit

Indijskom raketom su lansirani i američki sateliti CICERO (za daljinsko sondiranje Zemlje) i Tuvak-53B, italijanski satelit D-Sat i finski sondažni aparat Aaalto-1, mase 4 kilograma. Francuski satelit ROBUSTA-1B, mase 1kilogram, predviđen je za merenje radijacije u orbiti oko Zemlje, dok se na čileanskom satelitu SUCHAI testiraju nove tehnologije.

Konačno, poslednji minisatelit koji je dospeo u kosmosindijskom raketom je slovački obrazovni skCUBE, izrađen u domaćoj Organizaciji kosmičkih istraživanja.

Gledajući kako studenti u mnogim državama, čak i u onima bez kosmičke tradicije, projektuju, izrađuju i testiraju satelite koji kasnije kruže oko Zemlje, iskreno se nadam da ćemo jednog dana videti satelit osmišljen i napravljen na nekom od srpskih univerziteta. Iznenadićete se da je projektovanje i izrada malog satelita veoma jednostavna, da sve to može biti urađeno na nekom od tehničkih fakulteta, uz skromnu finansijsku podršku države ili nekog sprskog Ilona Maska i da kao subsatelit bude lansiran na nekoj jeftinoj indijskoj, kineskoj ili ruskoj raketi za relativno male pare.

Možda ponovo treba pokrenuti inicijativuizrade i lansiranja prvog srpskog satelita „Tesla-1”, zamišljenog još 2008. godine.

 

O autoru

Stanko Stojiljković

Ostavite komentar