ZOV BUDUĆNOSTI

ĆELIJE MOZGA U RAČUNARU

200 pregleda
Getty Images

Mogle bi proteći decenije pre nego što organoidna inteligencija pokrene uređaj pametan poput miša.

Hoće li buduća računare pokretati ljudske moždane ćelije?Korištenjem takozvanih moždanih organoida, u budućnosti bi se mogla pojaviti supersnažni bioračunari, koji bi nadmašila današnje i drastično srezati njihovu neodrživu i stalno rastuću potrebu za energijom.Ako je verovati naučnicima sa Univerziteta Džon Hopkins, još za naših života mogao bi se pojaviti bioračunar. Očekuju da će takva tehnologija eksponencijalno proširiti mogućnosti modernog računarstva i stvoriti nova polja proučavanja, a njihova zamisao za organoidnu inteligenciju” objavljen je u časopisu Frontiers in Science.

„Računarstvo i veštačka inteligencija pokreću tehnološku revoluciju, ali dosežu gornju granicu. Bioračunarstvo je veliki izazov sažimanja računarske snage i povećanja njenog učinka da bismo prevazišli trenutna tehnološka ograničenja”, ističe Tomas Hartung, profesor nauke o zdravlju okoline na Univerzitetu on Hopkins.

Računari s biološkom hardverom” mogli bi u sledećem desetljeću početi da ublažavaju zahteve superkompjutera za potrošnjom energije koji postaju sve neodrživiji.

Naučnici su gotovo dve decenije koristili sićušne organoide, laboratorijski uzgajeno tkivo nalik potpuno odraslim organima, za eksperimentisanje na bubrezima, plućima i drugim organima bez pribegavanja testiranju na ljudima ili životinjama. Nedavno su Hartung i kolege baratali moždanim organoidima, kuglicama veličine one na vrhu hemijske olovke, i s neuronima, koji obećavaju održavanje osnovnih funkcija poput učenja i pamćenja.

Tomas Hartung je još 2012. godine počeo uzgajati i sastavljati moždane ćelije u funkcionalne organoide koristeći ćelije iz uzoraka ljudske kože reprogramirane u stanje slično embrionalnim matičnim ćelijama. Svaki organoid sadrži oko 50.000 ćelijaa, otprilike veličine nervnog sistema vinske mušice. U međuvremenu su ambicije narasle, pa se zamišljaju futuristički računari s takvim moždanim organoidima.

Računari sbiološkom hardverom”mogla bi u sledećem desetljeću početi da ublažavaju zahteve superkompjutera za potrošnjom energije koji postaju sve neodrživiji, naglašava dotični naučnik. Iako računari obavljaju proračune koji uključuju brojeve i podatke brže od ljudi, mozak je kudikamo pametniji u donošenju složenih logičkih odluka, poput razlikovanja psa od mačke.Frontier, najnoviji superkompjuter u Kentakiju, vredi 600 miliona dolara i zaprema 680 kvadratnih metara. Tek u junu prošle godine prvi je put premašio računarsku snagu ljudskog mozga – ali koristeći milion puta više energije”, objašnjava Tomas Hartung.

Mogle bi proteći decenije pre nego što organoidna inteligencija pokrene uređaj pametan poput miša, dodaje Hartung. No, povećavajući proizvodnju moždanih organoida i obučavajući ih veštačkom inteligencijom, on predviđa budućnost u kojoj bioračunari podržavaju superiornu brzinu računanja, snagu obrade, delotvornost podataka i mogućnosti skladištenja.

Organoidna inteligencija bi, takođe, mogla revolucionirati istraživanje i testiranje lekova za neurorazvojne poremećaje i neurodegeneraciju, smatra Lena Smirnova, docentkinja za zdravlje okoline i inženjerstvo na Univerzitetu Džon Hopkins i koautorka studije: „Želimo usporediti moždane organoide tipično razvijenih donora s moždanim organoidima donora s autizmom. Alati koje razvijamo prema biološkom računarstvu omogućiće nam razumevanje promena u neuronskim mrežama specifičnim za autizam, bez potrebe za korišćenjem životinja ili pristupa pacijentima, tako da možemo shvatiti temeljne mehanizme zašto pacijenti imaju ove probleme i oštećenja.”

Valja napomenuti da je raznolik konzorcijum naučnika, bioetičara i članova javnosti uključen u istraživački tim da procenjuju etičke implikacije rada sa organoidnom inteligencijom.

(Zimo)

O autoru

administrator

Ostavite komentar