MEĐU IZMEĐU

GALAKSIJA PETI PUT

1.661 pregleda

Došepasmo, dobauljasmo, dogegasmo do petog (jubilarnom) broja na hartiji. (Ostale glagole koji opisuju otežano približavanje nekom cilju smislite sami). Drugim rečima, išetasmo laganim korakom iz druge godine izlaženja, poštovani čitaoci. Šta to znači?

Ništa. Ili bolje reći: izlazimo peti put pred vaš (sudbonosni) sud. Molim? Ko odlučuje o tome da li će neko izdanje opstati, osim čitalaca. „Galaksiji” ste vi jedini sudija, a ja sam saobraćajac na raskrsnici koji razvrstava izvaredne članke vrhunskih autora. I nimalo se ne mešam u to šta su i kako napisali, osim što prvi uživam u čitanju. Nadam se da mi ne zamerate! Da vidimo šta nudimo za predstojeće praznike na vašoj duhovnoj trpezi:

Govorite li SURŽIK

Broj onih koji ukrajinski smatraju svojim maternjim jezikom znatno je manji od onih koji su se izjasnili kao Ukrajinci. Ali, pravi problem čak i nije u tome. U mnogomilionskoj Ukrajini samo nekoliko desetina hiljada ljudi zaista vlada ukrajinskim jezikom. Žitelji savremene Ukrajine, bez obzira da li se izjašnjavaju kao Ukrajinci ili Rusi, međusobno se sporazumevaju ili na ruskom ili na svojevrsnoj, neknjiževnoj mešavini dvaju jezika.

IZGUBLJENA Troja

(Trojanski rat ili prva Marička bitka)

Sudeći po drugom naslovu dalo bi se zaključiti da je Troja bila negde u blizini reke Marice! Otkud sad to kad su nas učili da je u Maloj Aziji i da je njene ruševine otkrio Hajnrih Šliman u drugoj polovini 19. veka? Odakle mi, uopšte, ideja da se bavim ovom temom?

KRIZA nauke

Veliki broj naučnika danas se bori za relativno mali dio finansijskog kolača, pa su prisiljeni na (a) objavljivanje rezultata po svaku cijenu i (b) frekvenciju objavljivanja koja ne dozvoljava rigoroznu provjeru rezultata, što neminovno povećava broj lažnih otkrića. Šta Srbija može naučiti iz krize svjetske nauke?

NAJSTARIJAzvezda

Nedavno su se u mnogim medijima pojavili članci koji su isticali da je otkrivena zvezda koja je starija i od samog svemira. Kako bi privukli medijsku pažnju, zvezda je često označavana svojim neformalnim, biblijskim imenom Metuzaleh star implicirajući starost koju nauka ne može da objasni. Šta nam najstarije zvezde otkrivaju o svemiru?

VREMEnedohvatno

(Spontano jednačenje ili privlačnost haosa)

Ako vreme i prostor doživljavamo kao nešto što objektivno jeste, a mi smo u njih potpuno utopljeni, onda je neosporno da su to za naš um nedohvatne, zaumne kategorije. Vreme i prostor osećamo kao objektivno postojeće, pošto postoje nezavisno od nas, jer znamo da jesu bili pre nas, i da će biti posle nas. S druge strane, ono što je bilo pre svih nas, što je nekad i nekako nastalo nezavisno od nas, neuklopljivo je u naše iskustvo, nedokučivo za naš um.

KURDI

(Gerila ili teror?)

Najveći cinizam i licemerje povodom 11. septembra su u tome što je deset rođaka Bin Ladena nesmetano napustilo SAD sklonivši se u Saudi Arabiju, uprkos opštoj blokadi aerodroma i granica, dok su istovremeno, neposredno posle tog terorističkog atentata, Irak, Iran, i Severna Koreja proglašene otpadničkim i neprijateljskim zemljama (od 19 terorista 11. septembra, 15 su bili Saudijci). Jasna meta, sve bliže odstojanje – za „sukob civilizacija” koji je projektovao još Bernar Levis, mentor Samuela Hatingtona. Skoro 20 godina kasnije ostaje počiniocima da kusaju sve gušću kašu koju su sami zakuvali, počev od favorizovanja vahabitizma kao neke vrste islamskog boljševizma, po već oprobanom metodu radikalizacije protivnika, u skladu sa instrumentalizacijom dugog trajanja ekstremističkog islamskog terorizma.

ATOM

punina praznine

(Atrakcija i repulzija kao suština materije)

Polazeći od tvrdnje da ukupan zbir svih atrakcija i zbir svih repulzija u svemiru ostaje konstantan i da se svaka pojedina atrakcija nadoknađuje odgovarajućom repulzijom, atrakcija se na jednom nivou strukture materije nadoknađuje repulzijom na višem i nižem nivou (Empedoklovo pravilo). Kao posledica toga, dešavaju se odgovarajuće promene u svojstvima materije (red i nered, homogenost i heterogenost, nužnost i slučajnost, prekidnosti i neprekidnost), tako što se povećanje nekog svojstva na jednom nivou nadoknađuje njegovim smanjenjem na višem i nižem nivou.

KRST prvi

Svastika je tajni i skriveni simbol predstave krsta. U arheologiji se takav krst zove crux gammata ili gamadion, jer je sačinjen od četiri sjedinjena grčka slova gama (G). Ova interpretacija je prihvaćena pošto je gama prvo slovo imena boginje Zemlje – Gea, a tako je i simbol plodnosti zemlje u sklopu životnog dara solarnog sistema.

GEJ gen

Najnovije istraživanje se zasnivalo na uzorku od 500.000 osoba. Rezultati su objavljeni krajem avgusta u prestižnom naučnom časopisu Science. Sami naučnici nepostojanje ,,gej gena” porede sa činjenicom da ne postoji samo jedan gen koji bi nosio, na primer, informaciju o visini čoveka. Kako, u tom slučaju, sama visina osobe zavisi od više genetskih faktora (kao i faktora sredine), tako i da li će osoba biti gej orijentacije zavisi od više faktora.

TAMNA energija

(i Ajnštajnovo E=mc2)

Nigde se ne može stvoriti masa a da u vidu dijamasenog pomeraja vakuuma ista tolika masa iz tog prostora ne izađe. I onda nema gravitacione energije mase naspram enormne energije vakuuma, koju bi neka tajanstvena sila trebalo precizno da poništi dovodeći je na pravu meru. Nego simetrično jedinstvo s jedne strane mase, a s druge prostor‑vremene metrike – po inerciji. Sve zbog relativne nule Univerzuma, zbog relativnosti.

PARADOKS reči

(Ili: rodno mesto logike kao nauke)

„Taj logos koji postoji oduvek …”, prve su reči prvog od 139 fragmenata Heraklitovih (535-475), ali, nedovoljno određena, starogrčka reč logos je najrazličitije tumačena i prevođena tokom istorije. Neki od više desetina analogona njenih bili bi: reč, zakon, razum, um, slovo, iskaz, definicija, formula, relacija, norma, šema i sl. Ili: ta ista reč je u hrišćanstvu zadobila značenje Isusa Hrista, jedne od tri hipostazije (lica) hrišćanskog Boga, svete Trojice itd. Posle Heraklita je Ksenokrat (396/5-314/3), jedan od čelnika Platonove Akademije (339/8-314/3), od prideva λογική sačinio imenicu logika, da ova označi i reč (jezik), i razum (um), i rasuđivanje samo.

JEZIK lica

Još ne poznajemo vlastita osećanja dovoljno dobro, iako mnoga istraživanja idu u tom pravcu. Jesu li osećanja samo kratkotrajne reakcije na situacije i okruženja u kojima se krećemo? Da li se osećanjima može „upravljati ”? Šta je s dugotrajnim stanjima, raspoloženjima u koja možemo zapasti – ima li im leka…?

SAMOUBICE

U oduzimanju svega, suicid je izlaz, makar, poput Diogena iz Sinope zadržavanjem daha (?). Johan Volfgang Gete u nastavku (jednog od najpopularnijih dela), kroz karakter u delu navodi da je „bolje da stvari nikad nisu počele… da je meni rađa večna praznina…” U prenosnom značenju, bolje je apsolutno ne biti, ni ne postati. Organizam koji postane, osuđen je na patnju i bol ma kakav život imao. Niko se ne rađa s osmehom, niti iko odlazi u suzama… naprtotiv. Samo je jedan greh neoprostiv – greh stvaranja.

JEDNOROZI

Jednorog je u svim srednjovekovnim pesmama, pričama i ilustracijama, simbol moći, čistote i nevinosti. To je navodno mitska životinja, koja ima telo omanjeg belog konja ili jarca, često s jarećom bradicom, i spiralno uvijeni dugi rog, koji mu izrasta iz čela, a prikazuje se uglavnom s papcima, kozjim ili goveđim. To čudesno stvorenje u stanju je da u trenutku proceni situaciju i osobu s kojom dolazi u dodir, i udarcem kopita (?) kazni onoga koji je učinio nešto nažao drugome.

BUDUĆNOST ne kasni

Autor izražava svoju bojazan da upravljačka elita i dalje ne shvata da ulaganje u nauku, obrazovanje i kulturu nije potrošnja, nego investiranje u razvoj.

STRUJA bez struje

Svi se dobro sećamo restrikcija struje, prekida u napajanju i pratećih nevolja koje smo preživeli tokom prethodnih decenija. Informatičari ne dopuštaju sebi da te nevolje otpišu rečenicom „valjda neće nikad više” – trudimo se da nas nestanak struje ne ostavi bez naših nasušnih kompjutera. Ali, može li čovek ikad da bude bezbedan?

Nema više! Ako poželite da nam nešto zamerite, slobodno pišete. Ne primamo pohvale. Ma šalim se, možete i da nas hvalite, ako ste baš uporni. Čitajte uživajući.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

O autoru

Stanko Stojiljković

3 komentara

  • Poštovani, čestitam Vam na ponovnom pokretanju časopisa u nadi da ćete dugo godina uspešno raditi. Moram da priznam da imam I malu bojazan u kom smeru idete. Mislio sam da je časopis namenjen široj populaciji koja voli nauku, a ne mora pritom da bude usko specijalizovana. Konkretno mislim na članak iz prošlog broja „Kvantna kozmetika “ kojeg uopšte nisam razumeo ( pritom zauzima veliki deo časopisa ), a čini mi se da ima i markentišku crtu koja nije bila svojstvena Galaksiji iz ranijih godina. Ovo je moj , subjektivni osećaj I ne mora da bude tačan.
    Srdačan pozdrav,
    Goran

  • Poštovani,
    Prezadovoljan sam časopisom! Želim da se pretplatim i na sledeću godinu.
    Sa ovakvim člancima, kvalitetom papira, a u odnosu na druge časopise, ,,Galaksija“ je previše jeftina! Nadam se da je časopis finansijski ,,zdrav“ i da neće da nestane kao ranije.

  • Fenomenalno Stanko. Svaka cast. Drz’se. Neumoran si, samo napred. Struka trazi svoje mesto i ulogu u drustvu

Ostavite komentar