MEĐU IZMEĐU

GLJIVICE SE PRILAGODE

203 pregleda
Shutterstock

Ako ste igrali video-igru The Last of Usili gledali neku od nedavnih TV adaptacija, poznata vam je mutirana gljivica koja inficira većinu čovečanstva. Iako nam trenutno ne preti takva apokalipsa poput, naučnici su nedavno otkrili da bi se s globalnim otopljenjem mogle razviti patogene gljivice koje bolje podnose toplozu u našem telu. Patogeni su oni mikroorganizmi (bakterije, gljivice, virusi itd.) koji uzrokuju bolest kod ljudi.Naime, upravo nas telesna toplota štiti od ovakvih pretnji, pa bi razvojem otpornijih gljivica moglo doći i do ozbiljnijih oboljenja

„Ovde se ne radi o zaraznoj bolesti, mi ne prenosimo gljivice jedni drugima, već stalno udišemo njihove spore. Naš imunološki sistem se trenutno može s njima boriti”, rekla je molekularna genetičarka Asija Guza s Medicinskog fakulteta Djuk univerziteta u Severnoj Karolini. Ona i kolege su detaljno proučili patogenu gljivicu Cryptococcus deneoformans i posmatrali kako reaguje na promenu temperature u laboratorijskim uslovima (povisili su temperaturu sa 30 na 37 stepeni Celzijusa). Otkrili su da je toplotni stres znatno promenio njihovu genetsku strukturu.

Preciznije, zabeleženo je više aktivnosti među pokretnim genetičkim elementima, segmentima DNK koji mogu menjati mesta u genomu. Uočili da na višoj temperaturi pokretni genetički elementi kod gljivice postaju do pet puta aktivniji. Iako ti segmenti genoma neposredno ne stvaraju proteine, oni mogu uticati na funkcionisanje drugih gena, piše Science Alert. Naučnici su posebnu pažnju usmerili na tri takva pokretna delića: T1, Tcn12 i Cnl1. Kako su se kretali u genu i genomu upućuje na to da bi mogli promeniti način na koji su geni kodirani i pojačati otpornost na lekove. Treba napomenuti da za sada nije sasvim jasno koji bi mogao biti krajnji rezultat povećane aktivnosti. Istraživači su zatim sproveli testove na miševima, gde je aktivnost pokretnih elemenata bila još izraženija. Smatraju da je tome pridoneo boravak u telu.

„Sva 3 transponibilna elementa mobilisala su se u genomu gljivice za samo 10 dana od zaraze miševa. Ovi pokretni elementi verovatno pridonose prilađivanjz okolini i tokom infekcije. To bi se moglo dogoditi čak i brže jer toplotni stres ubrzava nastanak mutacija”, istakla je pomenuta naučnica.No, ne treba odmah graditi podzemna skloništa u strahu od apokalipse. Radi se o ranoj fazi istraživanja i ono nije za sada sprovedeno na ljudima. Dodatno, spore gljivica su uglavnom veće od virusa pa bi mere opreza, poput nošenja maski, bile delotvornije.Studija je samo pokazala da više temperature pokreću brže genetske promene kod C. deneoformans i da bi opasne gljivice s globalnim otopljenjem mogle evoluirati brže nego što smo mislili.Istraživanje pod imenomGenome-wide analysis of heat stress-stimulated transposon mobility in the human fungal pathogen Cryptococcus deneoformansobjavljeno je časopisu PNAS.

(Indeks)

O autoru

administrator

Ostavite komentar