EKOSOFIJA

JEGULJE ĆE IZUMRETI?

373 pregleda
Shutterstock

Pre samo trideset godina bile su toliko česte da su u Francuskoj označene kao smetnja koja ugrožava populaciju lososa i uništava ribolovna mesta.

Jegulja je nekad bilo toliko mnogo da su ih smatrali štetočinama, ali danas je to pradavno stvorenje ugroženo ljudskom aktivnošću i preti mu rizik od izumiranja, upozoravaju naučici i ekolozi.Kako se menjala populacija jegulja?

Jegulje se pojavljuju u mitologiji i u drevnoj umjetnosti, a njihove su kosti pronađene u grobnicama koje datiraju pre više hiljada godina. Pre samo trideset godina bile su toliko česte da su u Francuskoj označene kao smetnja koja ugrožava populaciju lososa i uništava ribolovna mesta.Sjećam se da su, kad sam bio mlad, jegulje bile u svakoj reci i u svakom ušću”, rekao je francuski istraživač Erik Fenten, vodeći stručnjak za ta stvorenja. Moja je baka imala kafić i ponekad bi siromašni kupci doneli kantu mladih jegulja da plate kafu.

Uništavanje staništa takođe ima značajnu ulogu, smatra Endru Ker, predsednik udruženja Održiva jegulja”. On skreće pažnju na isušivanje tri četvrtine močvarnih područja u Evropi i na prepreke koje onemogućuju migraciju riba u rekama, poput brana”.

U manje od pola stoleća situacija se dramatično promenila: populacija evropske jegulje pala je na samo 10 posto u odnosu na šezdesete i sedamdesete godine prošlog veka.Oglasili smo alarm još tokom osamdesetih”, kazao je Fenten, profesor ekologije mora u francuskom Nacionalnom prirodnjačkom muzeju, ali Evropska unija tek je 2007. godine zatražila da članice aštite ovu vrstu.Evropsku jegulju danas možemo pronaći na listi kritično ugroženih vrsta Međunarodne unije za zaštitu prirode. Kritično ugrožene vrste su kategorija iznad ugroženih vrsta, u koju spadaju američki i japanski srodnici evropske jegulje. Šta ih ugrožava?

Jeguljin kompleksni životni ciklus čini je ranjivom na širok raspon ljudskih aktivnosti, uključujući prekomerni izlov vrste koja je omiljena poslastica u Aziji.No to nije jedini razlog koji je doveo do smanjenja populacije jegulje.Još smo tokom osamdesetih godina prošlog stoleća ustanovili da su razlozi višestruki i da ribolov nije glavni faktor”, objašnjava Fenten.Istakao je da zagađenje vodotokova onečišćivačima poput pesticida, lekova i plastike ima mnogo veći učinak, ne samo na populaciju jegulja već i na njihovu sposobnost za razmnožavanjem.

Uništavanje staništa takođe ima značajnu ulogu, smatra Endru Ker, predsednik udruženjaOdrživa jegulja”. On skreće pažnju na isušivanje tri četvrtine močvarnih područja u Evropi i na prepreke koje onemogućuju migraciju riba u rekama, poput brana”.Dakle, mi smo najviše pridoneli uništenju staništa jegulja. I to ih je ubilo”, izjavio je on za AFP.Ne smeju se zanemariti ni klimatske promene. One menjaju tok morskim struja koje vode jegulje iz mrestilišta u tropskim vodama ka rekama i ušćima u kojima će provesti većinu života.Duže rute znače veću stopu mortaliteta za mlade jegulje. Kako se jegulje štite?

Od 2012. godine Japan, Kina, Tajvan i Južna Koreja ribolovnim kvotama sarađuju na očuvanju jegulja u njihovim vodama. Ali samo ribolovna ograničenja nisu dovoljno učinkovita, kažu stručnjaci.Osim toga, potrebno je pomoći jeguljama u prevladavanju migracijskih prepreka i preseliti mlade jegulje u ona područja u kojima ih nedostaje ili im se broj značajno smanjio.Ipak, potrebno je učiniti više, primerice zaštititi staništa, dodaju stručnjaci. Neće proći dugo vremena dok se i ostalih 16 vrsta jegulja ne nađe na listi ugroženih. Zato moramo usvojiti globalni pristup kojim ćemo zaštititi jegulju”, poručuje Ker.Šta je s veštačkom reprodukcijom?

Jegulje u zatočeništvu nisu sklone razmnožavanju prirodnim putem, a veštačka oplodnja je vrlo skupa.Stopa razmnožavanja je niska i potrebno je mnogo vremena mladoj jegulji da naraste”, izjavila je Rjusuke Sudo iz japanske Agencije za istraživanje i obrazovanje u ribarstvu, jugozapadno od Tokija. Naučnici nisu još posmatrali larve jegulje dok se hrane u divljini, stoga nije poznato koja im je omiljena hrana. Poznato je da rastu sporije kada se nalaze u zatočeništvu i tada svaka jegulja zahteva ljudsku intervenciju da bi se razmnožila.

Mogu li jegulje nestati?Veruje se da su jegulje živele i pre 60 do 70 miliona godina, no do danas je otkriveno tek 19 različitih vrsta i podvrsta koje pripadaju porodici Anguillidae.Uprkos njihovoj dugovečnosti, mnogo toga ostaje misterija, a naučnici su tek nedavno locirali prva mrestilišta.Na neki način, jegulje su superprilagodljiva” bića, smatra Fenten. One se mogu razmnožavati tamo gde većina riba ne može pronaći hranu jer se mlada jegulja može hraniti mrtvim i raspadajućim biljnim i životinjskim tvarima.

Ali velike udaljenosti koje prevaljuju i tokom kojih se razdvajaju čine ih ranjivima. 70 miliona godina postojanja i 40 godina propadanja”, sažeo je Fenten. Ipak, on još gaji neku nadu:Reč je o vrsti koja se može oporaviti čak i kada ostane mali broj jedinki, što se pokazalo tokom prethodnih klimatskih promena.

(Izvor Indeks)

O autoru

administrator

Ostavite komentar